Duboko udahnite, pred vama je još jedna vijest o poskupljenjima. U nebo idu cijene svega, a sada će još skuplji biti pristup jedinome čemu cijena ne raste – onim novčanim iznosima koje većina građana i građanki zarađuje svojim radom. Slijedi nam novi val poskupljenja bankarskih naknada vezanih uz vođenje računa, kreditne transfere, trajne naloge i druge bankarske usluge. Na službenim stranicama banaka nižu se obavijesti o povećanju naknada koje klijente očekuju ove godine. Neke su banke već povećale svoje namete, a neke to najavljuju kroz idućih par mjeseci.
Provizija koju narod plaća da bi dizao vlastiti novac tako će i ove godine obilato uvećavati bankarske prihode, a prihodovni uzlet te vrste krenuo je još pri početku pandemije. Dvadeset naših banaka u pandemijskoj je 2020. godini samo na naknadama građanima i tvrtkama zaradilo više od 4,5 milijarde kuna. Valja ovdje primijetiti i da su pandemijski solidarno u zadnje dvije godine u većini banaka naknade za izravno terećenje prebačene na leđa potrošača, dok su ranije te naknade u pravilu plaćale tvrtke s kojima bi bio ugovoren takav model plaćanja – za njih najpovoljniji, jer se automatski naplaćuju s računa potrošača.
Želite li sada primjerice podići tisuću kuna gotovine na bankomatima drugih banaka tu naknadu platit ćete od 20 do 40 kuna. Podižu se i provizije za isplatu gotovine u "vlastitoj" banci, vođenje tekućih i žiro-računa, kartično poslovanje te platne transakcije. Visokim cijenama pojedinačnih usluga banke nastoje i prisiliti klijente da aktiviraju "povoljnije" pakete usluga s ciljem da ih dugoročno vežu uz sebe. Naknade rastu i u Europskoj uniji pa je nadzorno tijelo za bankarstvo EBA nedavno zatražilo djelotvorniju regulativu i ograničavanje njihova učestalog, neusklađenog i proizvoljnog rasta. Obavijest o rastu naknada vidljiva je i na internetskoj stranici "neznajuće središnjice" Hrvatske narodne banke, koja na to ima već standardan odgovor – ne mogu, kažu, na to utjecati.
