Hrvatska narodna banka ulaže sve intenzivnije napore u tzv. financijsko opismenjavanje mladih. Ali, kao što je pokazala debata na manifestaciji ‘Tjedan novca’ s kraja prošlog mjeseca, rezultati izmiču željenim ciljevima. Oko toga se medijima požalio i viceguverner HNB-a Bojan Fras, opisujući aktualne prilike. Ne samo da mladi zaziru od bezgotovinskog plaćanja, naime, nego se ne daju uvjeriti ni za obično kreditiranje.
‘Danas je to u debati bilo vidljivo’, zdvaja Fras, ‘jer se pokazalo da djeca imaju neke retrogradne, konzervativne stavove u razmišljanjima o financijama i njihovom progresu. Prošle smo godine također imali jednu debatnu temu o tome jesu li studentski krediti dobra ili loša stvar. Djeca su rekla da nisu dobri. Nisu prihvatila argumente određene slobode, u smislu odabira organizacije vremena i učenja koju mladima daju studentski krediti. Oni to nisu prepoznali, već su bili za tradicionalne ideje prema kojima je najbolje da mladi žive s roditeljima koji će im financirati studije.’
Pa kao što vidimo, vijesti su zapravo krajnje pozitivne: mladi Hrvatske, ta populacija ugnjetena svestranim ispiranjem mozga, još uvijek donekle razmišlja svojom glavom. I odbija pristati na dogmu financijske industrije koju naš brižni viceguverner propagira bez imalo dobrog, starog – i konzervativnog, istina – srama. Prodajući im zaduženost pod slobodu, i to zaduženost o kojoj masovno i odavno rogobore mladi širom Zapada. Namjesto da srednjoškolcima netko objasni kako se imaju razloga i prava boriti za javno financirano visoko obrazovanje.
No očito je da financijsko opismenjavanje ne bi ni smjeli provoditi Bojan Fras i HNB, jer bi se u valjanom programu te vrste trebalo učiti i o strašnim posljedicama dvodecenijske nenarodne monetarne politike centralne banke. I o drugim podilaženjima privatnim bankama, npr. u vezi sa stambenim kreditima i valutnom klauzulom. A to znači da bi ipak najprije trebalo razvlastiti HNB kao glavnog domaćeg vinovnika hrvatskog financijskog udesa.