Banke opet uzvraćaju udarac – može se ustvrditi nakon lavine reakcija iz financijskog sektora na odluku državnog regulatora da stane na kraj ponekim vidovima njihova čerupanja ovoga napaćenog naroda.

A malo je reći da je i bilo vrijeme. Tako je najavljeno da će se morati uvesti besplatni bankovni računi za prijenos redovnih plaća, dakle, bez naknade za njihovo vođenje. Naknade za vođenje, to su jedni od onih bezbroj nameta koje nam stalno naplaćuju, u ovom slučaju zato što prebacuju naš novac s računa poslodavca da bismo njime uopće i raspolagali.

Zatim kad raspolažemo, npr. obavljamo kojekakve uplate sa svog računa pomoću e-bankinga na koji nas upućuju sistematičnim reduciranjem šalterskog kadra, svaki put uzmu naknadu i za to itd.

No ta usluga bankovnog vođenja računa podrazumijeva i njihovo baratanje tim novcem koje praktično više nema cijenu, tj. nema za njih, ali za radnike svakako ima u obliku te sporne naknade.

Kamata što ju dobivamo je svakako mizerna, tzv. a vista, ali golema količina novca koja od svih plaća u Hrvatskoj protječe kroz brižne financijske institucije ide u prilog isključivo njima, bankama. I dobro, da sad ne iznosimo unedogled dokaze kako je more slano, a banke halapljive, možda je dospio čas za makar blago obuzdavanje takve pošasti.

No uzvraćeno je burnim negodovanjem, prijetnjama sudskim tužbama za neustavnost, sumnjičenjem za antipoduzetničko-ideološko zastranjenje, pozivima na razuman pristup. Naš favorit u svem tom razumlju jest urnebesni prijedlog jedne banke da se uvede alternativno državno iliti javnofinancijsko subvencioniranje vođenja računa.

Kao, ne bi naknadu plaćali direktno radnici, nego radnici neizravno, kroz fiskalni sustav u koji ponovno upravo oni daju najviše svog novca. Primjera dovitljivosti bankovnih umova ima u ovome napretek, ali sva su u biti dio istog pritiska na javnost i regulatora po kojem je financijski sektor ionako neusporediv s bilo kojim drugim segmentom krupnog kapitala, a nijednom nije mane.

I teško da ikoga time mogu iznenaditi. Za to vrijeme, da i to spomenemo, alarmantno se naduo kreditni balon vezan ponajprije uz rast građevinskog sektora, ako je vjerovati Hrvatskoj narodnoj banci. No barem znamo da, jednom kad prsne, sve će to platiti isključivo radni narod, ovako ili onako, ali pouzdano.