Fina uskoro gasi svoj Računovodstveni servis. Štoviše, ne samo da napušta tu vrstu usluga, nego dosadašnje klijente prepušta dvjema privatnim firmama, a s njima i radnike na tim poslovima. Vijest nam je dojavila jedna zagrebačka odvjetnica, dosadašnja korisnica Finina RS-a. Poslali su joj dopis s obavještenjem da servisa više biti neće, i zatražili da se u roku od osam dana odluči želi li automatizmom preći pod okrilje izabranih privatnika. Uzvratila im je nekolicinom potpitanja o, bez imalo sumnje, neugodno iznenađujućem transferu. Odgovore još čeka, mada je prošlo više od osam dana. No dotad imamo priliku malo podrobnije razmotriti čitavu ovu nesvakidašnju situaciju.
Naravno, nije čudno to što se država povlači iz neke ekonomske djelatnosti. Nagledali smo se toga u protekla tri desetljeća obnove kapitalizma u RH. Da se pita i oficijelne i neformalne ovdašnje predstavnike kapitala, poduzetnike i medijske analitičare, ugasili bi oni čitavu Finu. S njom i najveći dio preostalih poslovnih adresa na kojima živi sama država. Po njima, sve su to uhljebi s nepotrebnim angažmanom. Za veliki dio rukovodećeg kadra ta ocjena zacijelo drži vodu, ali je sve ostalo u istom stajalištu politički veoma diskutabilno. Radnu snagu iz RS-a Fine, međutim, preuzet će privatno poduzeće Audit, i to takoreći na neviđeno. Samim je radnicima to pak na nečuveno, jer ih se o tome još nije pitalo. Nisu ni službeno informirani, ali svakako jesu načuli dosta, pa je veliki dio od njih oko 75 već samostalno našao drugog poslodavca.
Računovodstveni servis je zacijelo imao višak zaposlenih, ali mnogi od nas u Fini sumnjamo da se ovdje krije nešto krupnije. Pored toga, rješavaju se zaposlenih koji tako nemaju mogućnost dobivanja otpremnine, govori zaposlenik Fine
- Ne znam pojedinosti oko RS-a, niti sam imao uvid u strategiju razvoja Fine do 2025. godine – rekao nam je Drago Jakovčević s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. U njegova nastavna područja ubraja se i platni promet, recimo, pa tim više upada u oko da nije upoznat s dokumentom na kojem se među ostalim temelji gašenje RS-a. A nije zato što ga nije smio vidjeti nitko izvan Fine, osim nadležnih državnih funkcionera. Prema tome, ne znamo u kojem se točno smjeru Fina razvija ili stagnira. Jakovčević misli da se RS zatvara iz razloga neisplativosti, dok Fina u cijelosti jest profitabilna, s obzirom na osigurani tržišni monopol u ostatku djelatnosti.
- Istina je i to da računovodstvene usluge ne moraju biti dio "core businessa" državne financijske agencije. Tako da ovo ne znači pouzdano da svjedočimo nekom pomaku prema kraju same Fine. S druge strane, reakcija prema zaposlenima mogla je valjda biti i gora, što u Hrvatskoj nažalost nije rijetkost. Ovo je možda čak mekši način, ako već sužavaju područje djelatnosti, nego masovni otkazi ili stečaj – mišljenja je Drago Jakovčević.
Obratili smo se i Fini, na tragu dopisa koji je tamo poslala spomenuta odvjetnica zatraživši podatke o selekciji tvrtki Audit i Euro Modus. Pored ostalih detalja koji su joj momentalno zagorčali poslovni život, te će morati samostalno istraživati kako dalje s vođenjem knjiga, ističe se jedan. Dva privatna poduzeća nisu nastupila zasebno, nego kao zajednica ponuditelja. Dok prvo od njih, Audit, ima određenu reputaciju, kao i razmjerno poznati njegov direktor, a valjda i vlasnik Ivan Štimac, s drugim stoji obrnuto. Euro Modus ima temeljni kapital 20 tisuća kuna i godišnji promet od pola milijuna, i više je u ovom kontekstu fantom negoli istinski servis.
Naša sugovornica s razlogom se zapitala kome to država kani prepustiti njezine poslovne knjige, kao i približno 600 drugih klijenata, kao i same radnike RS-a. Dobili smo odgovor da je Fina lani raspisala Javni poziv za iskazivanje interesa, nakon kojeg odabire jedine prijavljene. Indikativan je datum objave: 14. kolovoza, na samom vrhuncu turističke sezone. Ipak, negira se prihodovni rezon kod odlučivanja o gašenju RS-a te se Fina poziva isključivo na dugoročnu promjenu ciljeva po rečenoj Strategiji digitalnog razvoja. Ujedno nam je potvrđeno i da će svi radnici RS-a po volji preći k Auditu, uz jednogodišnje poštivanje prava iz Kolektivnog ugovora u Fini.
Drago Jakovčević (Foto: Davor Puklavec/PIXSELL)
Ostala pojašnjenja ili makar indicije potražili smo kod jednog dobro upućenog radnika Fine. Razumljivo, nije želio da mu objavimo ime, pa ćemo reći samo da radi na srednjerangiranom menadžerskom položaju u centrali poduzeća. Više od toga bi bilo krajnje rizično, znamo li neke aktualne prakse u Fini. Prije desetak dana portal Index objelodanio je vijest da je njezina uprava iznenada degradirala, radnostatusno i dohodovno, oko 20 zaposlenih. Između nekoliko stotina onih kojima je promijenjen radni ugovor, ovi su potisnuti, sudeći po medijskim nalazima, zbog osvete. Finin glavni direktor Dražen Čović navodno je posumnjao da su među njima – zviždači. Naš zviždač imao je zasad nešto više sreće.
- Sve je to u vezi s RS-om počelo još prije Javnog poziva. Šuškalo se o Auditu i Štimcu, dok su ostali interesenti dolazili da se raspitaju i zatim netragom odlazili. RS je zacijelo imao višak zaposlenih, ali mnogi od nas u Fini sumnjamo da se ovdje krije nešto krupnije od preuzimanja te gospodarske cjeline. Pored toga, rješavaju se zaposlenih koji tako nemaju mogućnost dobivanja otpremnine – svjedoči on.
Prema njegovim riječima, prepuštanje RS-a privatnicima obavlja se bez iskazane procjene vrijednosti gospodarske cjeline. No fokusirajmo se još malo na pitanje transferiranog kadra.
- Primjerice, kad jedna Coca Cola raspiše natječaj za referenta dobavljača, angažiraju se head hunteri, skeniraju kandidate, obavljaju razgovore. Pa širi krug, pa uži krug, a ovdje nitko nije porazgovarao s nijednim od tih oko 75 ljudi, uglavnom radnica. Smatram da je namjerno stvorena takva nevjerojatna situacija. Zbog toga je iz RS-ova centra u Rijeci, najrazvijenijeg izvan Zagreba, u međuvremenu otišlo 13 od 14 zaposlenih. Ako se proces nastavi na ovaj način, očekujem da će uslijediti niz tužbi protiv svih pravnih osoba u ovom igrokazu – zaključuje naš sugovornik.
Veliki dio radnika RS-a tako je već samostalno potražio novi posao, ali doznajemo da je to učinili i glavnina klijenata. Po svemu iznesenom, nikome nije pretjerano stalo da ih zadrži, što baca dodatno svjetlo na firme preuzimatelja. Motiv za transfer krije se vjerojatno u nekim drugim pojedinostima dogovora s Finom. Audit se ranije ionako bavio prvenstveno revizijom financijskih izvještaja. Računovodstvene usluge nisu bile dio ponude tog poduzeća s 14 zaposlenih u momentu javljanja na Javni poziv Fine. Od toga je većina pomoćnog osoblja, i nekoliko njih na revizorskim radnim mjestima. Nisu imali ni propisanih pet milijuna godišnjeg prihoda, nego svega četiri i pol.
Zato je Auditu pridružen Euro Modus, e da bi mu navodno kod obaveza prema radnicima bila dodana i uloga solidarnog jamca. Zajednica ponuditelja nije pritom uopće bila predviđena kao prihvatljiv natječajni subjekt. Nije nam poznato koliko su utemeljena govorkanja da bi sama Fina mogla biti tajni garant za ispunjenje obaveza prema radnicima. Posebno je dubiozno njezino pozivanje na renome privatnika koji tobože potvrđuje članstvo u stanovitoj "respektabilnoj grupaciji Moore Global koja djeluje u 112 zemalja". Tu referencu, i tvrdnju da su Audit i Euro Modus "društva s dugogodišnjim iskustvom", zaprimila je i navedena zagrebačka odvjetnica.
Krešimir Sever (Foto: Slavko Midžor/PIXSELL)
Članstvo u Moore Global Group iz Londona stječe se inače pukom uplatom bilo kojeg zainteresiranog poduzeća iz šire branše. Nema posebnih drugih uvjeta za učlanjenje, pa takvih poduzeća ima nekoliko na području Hrvatske, te Srbije, Slovenije i Bosne i Hercegovine, da ne idemo dalje. Logično je stoga da se naš menadžer iz Fine pita o čemu to ustvari šuti njegova uprava, o kakvom neizrečenom interesu Audita i Euro Modusa. Potencijalno, i o koristoljublju pojedinaca s vrha same Fine ili državnih krugova iznad nje.
- Fina raspolaže brojnim vrijednim nekretninama diljem zemlje, i bojimo se da bi odgovor tu mogao biti skriven. Dalje od toga u ovom su času neizbježno samo spekulacije, jer nemamo uvid u strategiju koja možda govori o sudbini ostalih gospodarskih cjelina. Nemamo, premda je sva djelatnost Fine, izuzev RS-a, monopolska i bez konkurencije. No vidimo da se sve lomi preko radničkih leđa, a sindikat se nije dovoljno zauzeo. Uprava mu je prije nepuna dva mjeseca poslala zahtjev da se izjasni, kazujući uz ostalo da je "izdvajanje radnika RS-a predviđeno Strategijom digitalne transformacije" i tako dalje. Znači, ne izdvajanje gospodarske cjeline ili tome slično, nego – radnika. Pametnome dosta – kaže on.
Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata koji okupljaju i glavne radničke predstavnike u Fini, odbacuje primjedbu o nedovoljnom sindikalnom interesiranju.
- Priča oko RS-a traje već godinama, ne tek nakon donošenja strategije prije godinu dana, a koju ni mi nismo vidjeli. Očito je zaključeno da nema razvojnu perspektivu, pa je pala odluka da ga izdvoje. Ne onako kao što su svojedobno izdvojeni Gotovinski servisi, nego posve. Prema radnicima, međutim, nije dovoljno komunicirano. Nije pravedno da ih se seli kao namještaj. Nije bilo u redu ni to što u Javnom pozivu nije naznačeno da u obzir dolazi i zajednica ponuditelja. Ipak, sindikat nije imao daljnje zakonske mogućnosti da zaštiti radnike i omogući im bolju poziciju – tvrdi Sever.
On tako konstatira da je Fina iznašla način zaobilaženja obaveze da radnike RS-a primjerenije zbrine, dovodeći ih pred gotov čin. Hrvatska sudska praksa, po uvidu predsjednika NHS-a, ne priznaje radnicima više od toga, i svi su takvi postupci završili u korist poslodavaca, osim jednog koji još čeka pravorijek najviše instance. NHS će osigurati besplatnu pravnu pomoć svima koji se odluče na sudovanje, ali prema njegovim riječima ne želi izazivati lažnu nadu. A što se tiče pitanja nekretnina, Krešimir Sever odgovara da ga to ne bi čudilo. Naprotiv, jer pogolem Finin prostor danas naprosto zjapi neiskorišten. Nitko ne zna čime bi ga Fina popunila, a sumnjamo da ne znaju ni autori njezine strategije.
Zjapit će toga i više, nastavi li se Fina povlačiti iz djelatnosti u kojoj se ionako dugo potiskuje širenjem ovlasti privatne financijske industrije. I nacionalni će klirinški sustav, tzv. prijeboj i namira unutar države za plaćanja do određenog limita, bez nacionalne valute izgubiti suštinski smisao. Bilo koja globalna institucija može preuzeti kontrolu nad tim segmentom poslovanja. Centralna banka lako bi preuzela servise poput statistike, rejtinga, analiza. Ili bi se povjerili softverima privatnih multinacionalki za upravljanje investicijama kao što je npr. Aladdin korporacije BlackRock. Na poslovičnu milost privatnom sektoru ostaje tako i javni interes, i radnici, i klijenti Fine, pa na koncu nema razloga da se drukčije tretiraju i brojne atraktivne nekretnine.
