Imenovanje starog-novog guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića nije personalno rješenje, nego potvrda kontinuiteta monetarne antipolitike kojom se odlikuje ta institucija približno dva i pol desetljeća. Što se samog Vujčićeva doprinosa tiče, funkcija je slobodno mogla ostati upražnjena. I ostala bi, makar na kraće vrijeme, da nije uočeno kako svega nekoliko dana za njim istječe mandat i njegovu zamjeniku Relji Martiću, a netko tamo ipak mora ispotpisivati razne papire, već na dnevnoj razini. Da nije takvih formalnosti, bilo bi u suštini politički sasvim isto – s guvernerom ili bez njega.
Otkako je u Hrvatskoj tečaj kune svezan uz euro, zapravo još ranije njemačku marku, politiku je zamijenio tehnički i, dakako, materijalni interes velikih poslovnih banaka. Država se faktički odrekla monetarnog instrumentarija kojim se temeljno upravlja ekonomijom, što su zbog nerealnog vrednovanja kune najteže osjećali, veći dio tog razdoblja, domaći proizvođači te izvoznici.
- Kontinuitet monetarne politike se obično gleda kroz mantru da je tečaj stabilan, ali postoji još jedan kontinuitet koji je po meni puno važniji, a to je kontinuitet potpunoga prepuštanja svim vanjskim i unutrašnjim šokovima bez reakcije HNB-a - rekao nam je Neven Vidaković, profesor na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta.
Vidaković smatra da HNB jednostavno prepušta domaću ekonomiju svim ekonomskim udarima i nestabilnostima bez ikakve akcije ili reakcije. I to još otkako je sredinom 1990-ih godina Marko Škreb postao guverner.
- Rast vanjskog duga, rast zaduženosti građana, realno jačanje tečaja, krediti u ‘švicarcima’, prekonoćne kamatne stope na 40 posto, samo su neki od šokova koje je HNB dozvolio da se dogode i nije reagirao. Vrhunac se dogodio 2008., kad je inflacija otišla preko osam posto. Tadašnji guverner Željko Rohatinski je rekao da HNB ne može ništa napraviti, a stabilnost cijena je glavna zadaća HNB-a. Upravo tu danas trebamo tražiti kontinuitet s novim-starim guvernerom - nastavlja Vidaković.
Zanimljivo je da u ovom trenu inflacija bilježi najveći rast u posljednjih pet godina: potrošačke cijene više su 2,4 posto negoli početkom prošlog ljeta. No kao što prošlog tjedna napominje Ratko Bošković, komentator Večernjeg lista, kuna je od 2015. ponovno aprecirala za četiri posto, nakon prethodne sedmopostotne deprecijacije kroz pet godina. Deprecijacija, naspram forsiranja tečajne inertnosti, odgovarala je domaćoj privredi. Pa ipak, očito je bila plod vanjskih okolnosti, ne monetarne politike. O tome svjedoči aktualni zaokret prilika na koje se nitko od nadležnih ne osvrće aktivno. ‘Hrvatska tone u vrlo nepovoljnu makroekonomsku situaciju’, piše Bošković, dodajući malo dalje kako ‘ne samo da se ne bori, nego se čini da ekonomske oluje u koju ulazi nije ni svjesna’.
- Možemo biti sigurni da kad dođe do sljedeće krize, HNB neće napraviti ništa kako bi pomogao ekonomiji i olakšao krizu. Ovaj kontinuitet pasivnosti i ignoriranja problema je puno opasniji od kontinuiteta stabilnosti tečaja - naglašava Vidaković.
Ostaje pitanje čime se bave hrvatske političke vlasti kad se bave HNB-om; monetarne vlasti jesu naime autonomne u svom djelovanju, ali nipošto i samonikle. Guvernera ipak postavlja i ocjenjuje državna politika, po svojim prioritetima. U Hrvatskoj je proteklog proljeća to izgledalo tako da je na čelnu funkciju u centralnoj banci oko bacila tadašnja potpredsjednica Vlade Martina Dalić. Štoviše, ona je bila i osoba od najvišeg povjerenja premijera Andreja Plenkovića, ujedno najutjecajnije lice u domaćoj ekonomskoj politici, i činilo se da joj guvernerska kancelarija apsolutno stoji na raspolaganju. Na ruku je potpredsjednici išla i sva opća konjunktura na valu dominantne ekonomsko-liberalne doktrine. Ali uto je pukla afera s mejlovima oko Agrokora i Dalić je barem na neko vrijeme ispala iz svih kombinacija.
Istodobno, domaći monetarno-politički suverenisti, uvjetno nazvani tako, zaigrali su na svoju kartu prilično traljavo, što će rezultirati gubitkom njihove šanse za nametanje bolje opcije. Jer određeni krugovi u HDZ-u, pa i šire od njega, skloni su ideji preuzimanja monetarne politike natrag u državne ruke, namjesto prepuštanja apstraktnim strujama tržišta iza kojeg uvijek stoji prešućena viša ekonomska i politička moć te prinuda. I premda je veliko pitanje bi li znali kako to zatim poduzeti u praksi, rječita je činjenica da iza takve poduzetnosti stoje isključivo oni. Nigdje nema primjerice SDP-a, blaženo zabavljenog sobom, a ionako smjernog prema interesima krupnog kapitala, nego su to mahom tzv. populisti. Oni su pak svog favorita Gorana Marića gurali kroz prazninu nastalu odlaskom Martine Dalić, kako doznajemo. Ali u pripremi terena zatekla ih je vijest da nema više vremena, jer nema ni zamjenika guvernera. Plenković je amenovao reizbor Vujčića kao alibi-mjeru, do iduće bolje prilike. Hrvatskom će dotad i dalje mlatarati procesi na koje se ne utječe kroz politiku, pa se gospodarske rubrike slobodno ubuduće mogu objavljivati uz one klimatske. Hoćemo li uzrok turbulencijama pripisivati zamahu leptirova krila nad Pacifikom ili nečijoj gestikulaciji na Wall Streetu, bit će u osnovi poprilično svejedno.
- Ustrajemo na šteti koju činimo sami sebi - rekao je ekonomist Ljubo Jurčić kad smo ga upitali da prokomentira to ništa koje se desilo u vezi HNB-a.
Na stranu što je njega Milan Bandić u jednom trenutku – dok su se u javnosti nabacivala imena kandidata – predložio za guvernera.
- Ustraje se dakle na apsurdnoj tezi da tečaj ne može izmijeniti ekonomiju. I ne znam mogu li zagovornike toga uopće zvati kolegama. Uveli smo neku čudnu ekonomiju, a ne znam je li riječ o neznanju ili loše skrivenim interesima - i ranije je govorio Jurčić, pa je sad ponovio.
- Jasno, ispada da su uvoznici, tj. strani isporučitelji i bankari, kroz našu centralnu banku osigurali skupu prodaju svog novca i robe u Hrvatskoj, njima inače jeftinih. Bez rizika, zbog devizne klauzule na koju smo pristali. HNB, mimo zaduženja da čuva domaću valutu, čuvao je stranu, marku i euro. Sad želimo i formalno zamijeniti kunu eurom, a nitko ne govori o prethodnom imperativu vraćanja funkcije novca kuni, da se ovako nekonkurentni ne zabetoniramo na dnu EU-a. Jer valuta nam samo figurira, nema veze s ekonomijom. No valjda će zato naši guverneri opet dobivati nagrade kao stručnjaci - kazao je za Novosti Jurčić.
