Blago Markota imenovan je za vršitelja dužnosti glavnoga ravnatelja Hrvatske radiotelevizije (HRT). Izglasao ga je Sabor većinom od 115 glasova, uz četiri protiv i isto toliko suzdržanih glasova, nakon što ga je predložio saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije. Na saborskoj raspravi o prijedlogu odluke o imenovanju vršitelja dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a, zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac je naveo da novi ravnatelj mora omogućiti da prestanu unutrašnji sukobi, podmetanja i obračuni, da bi došlo do smiraja na javnoj televiziji kao pretpostavke dobre radne atmosfere i upravljanja.
- Kandidat na mjesto ravnatelja HRT-a nije politički istaknut, niti je medijski obilježen. Iako ne pripada političkom spektru i svjetonazoru kojem pripadam, dijelimo zajedničke vrijednosti kao što su tolerancija, pluralizam i profesionalnost. Uzdam se da ćemo ovim izborom dobiti čovjeka koji će zaštititi i promovirati ono što nam se čini da je neophodno HRT-u, a to su kritičnost i objektivnost, jer sada na HRT-u ima previše apologetike, a premalo kritičnosti kao pretpostavke da znamo što je objektivno, a što nije - rekao je Pupovac. Naveo je i da se na HRT-u osjeti posustajanje sekularizma, i da ga se želi potisnuti.
- Ukoliko će HRT kao javno dobro manifestirati i štititi najveće vrijednosti koje naš Ustav propisuje, onda ima budućnosti za televiziju i radio. A to je nemoguće dok god se ne zna tko sudjeluje u uređivanju emisija, koliko to čine urednici, a koliko utjecajni ljudi iz sjene. Nažalost, dosadašnja praksa pokazuje da se programi uređuju prikriveno i pod neovlaštenim utjecajima. Na uređivanje ne smiju utjecati niti političke stranke, vjerske i etničke zajednice - kaže Pupovac.
Definicija sukoba interesa
Na raspravi o Izvještaju o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za 2015. godinu, u ime Kluba zastupnika SDSS-a, Boris Milošević je naveoda je izvještaj opširan i detaljno pokazuje koliko široko područje Povjerenstvo pokriva i koliku stručnost traži.
- Dosta hrabrim ocjenjujem njihovu praksu i smatram da su napravili velik iskorak u područjima koje zakon ne pokriva. Odlukama Povjerenstva utvrđuje se da je određenim postupanjem dužnosnik povrijedio načela javne dužnosti, i tim se odlukama stvaraju standardi ponašanja koja se očekuju od dužnosnika. To je vrlo hrabro, jer odluke traže veliko umijeće da se obrazloži ovaj vrlo klizak teren, jer članak 5. kaže da dužnosnici u obnašanju javnih dužnosti moraju postupati časno, pošteno, savjesno, odgovorno i nepristrano, čuvajući vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo povjerene im dužnosti, te povjerenje građana. Tu nema jasnih kriterija i gradacije, pa vjerujem da im je nekad vrlo teško odrediti da li je nešto časno ili nečasno, i zbog toga trebaju imati puno umijeća da to obrazlože. Problem je što takve odluke nemaju upute o pravnom lijeku, jer one ne propisuju sankciju – rekao je Milošević.
Kako utjecati na HNB?
Na raspravi o izmjenama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, Milorad Pupovac je ocijenio da se tim prijedlozima namjerava stvoriti bolja slika kako funkcioniraju ključne institucije u RH, ali da se time neće učiniti boljim rad tih institucija.
- Ovim prijedlogom želi se da uz neovisne vanjske, privatne revizijske kuće, poslove revizije operativnoga rada HNB-a obavlja i Državna revizija. To znači da mi imamo visoko povjerenje u našu Državnu reviziju, a da nemamo dovoljno povjerenja u one nezavisne. Takva pretpostavka traži ozbiljnu potvrdu da Državna revizija ima sve pretpostavke da obavlja tu profesionalnu reviziju, a iz ovog prijedloga zakona to se ne vidi. Također, treba se i potvrditi navedena pretpostavka da neovisne revizijske kuće ne mogu imati naše povjerenje, a bez toga vjerovanje temeljimo samo na tome da više vjerujemo državi – kazao je Pupovac. Slaže se s drugim prijedlogom da izvještaji HNB-a trebaju doći u Sabor, no smatra: ‘Koja korist od rasprave o tim izvještajima ako ni na koji način ne možemo utjecati na njihov sadržaj? Sabor može biti samo grupa za pritisak, što je pozitivno, ali ništa više od toga jer je ta vrsta suverenosti prenesena na Europsku centralnu banku, čime je zaštićena neovisnost naše nacionalne centralne banke. Mnogo produktivnije bi bilo da Sabor preko svojih radnih tijela, Odbora za financije, vodi kontinuiranu raspravu o stvarima iz djelokruga HNB-a, o monetarnoj politici i njezinim posljedicama’.
