Novosti

Kratko & jasno

Eldin Karić: Offshore zona iz snova

BiH je postala offshore zona iz snova, gdje su jasno razgraničeni uticaji narkokartela i mafijaških grupa, uvezani sa političkim strukturama. Stotine miliona eura sumnjivog porijekla pretvorili su BiH u jedno ogromno gradilište na kojem se ne preisputuje porijeklo novca i rejting "investitora", kaže urednik portala Žurnal

Large internacionala  mini

(foto Privatna arhiva)

Da li je odlaganje otvaranja pristupnih pregovora Evropske unije s Bosnom i Hercegovinom iznenađujuće, s obzirom na to da se znalo da nije ispunjeno svih 14 prioriteta koji su uslov?

Ako dobijete uslove za početak pristupnih pregovora, a vi ne ispunite te uslove, šta očekujete? Političari u BiH koriste svaku priliku da pokažu kako sve mogu pretvoriti u razlog za sukobe i međusobna optuživanja. Dok jedni koriste retoriku po kojoj EU nastoji podijeliti državu, drugi optužuju državne organe da preuzimaju nadležnosti koje pripadaju nižim nivoima vlasti. Svima je zajedničko da oni istinski ne žele biti dio evropske zajednice. Šta god mislili o EU-u, to je ipak jedan uređen sistem, dakle sve ono što BiH nije, a ovdašnji političari sve rade da tako i ostane.

Nakon ove odluke Vijeće ministara BiH usvojilo je prijedloge zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti. Zašto to nije učinjeno ranije?

Ako prošetate po Jahorini, Bjelašnici, pa i većim gradovima u BiH, sve će vam se samo kazati. Ekspanzija gradnje luksuznih turističkih kompleksa, stambenih blokova i hotela sa novcem krajnje sumnjivog porijekla pretvorila je BiH u idealan prostor za pranje novca. BiH je postala offshore zona iz snova, gdje su jasno razgraničeni uticaji narkokartela i mafijaških grupa, uvezani sa političkim strukturama. Stotine miliona eura sumnjivog porijekla pretvorili su BiH u jedno ogromno gradilište na kojem se ne preisputuje porijeklo novca i rejting "investitora". Naravno, kada se i donesu zakoni koje EU traži, ne znači da će biti provedeni.

Jedan od ključnih kriterija je sporazum sa Frontexom, graničnom službom EU-a. Koliko entiteti mogu kočiti sporazum?

Sporazum sa Frontexom još je jedan vještački kreiran problem na kojem se iscrpljivala javnost fingiranim sukobom zaštitnika državnih i entitetskih ovlasti. Činjenica da Frontex komunicira samo sa državnim organima predstavljena je kao oduzimanje nadležnosti entitetskim policijskim strukturama. To je u najmanju ruku besmisleno jer na državnom nivou BiH ima i graničnu policiju i Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA), koji su ravnopravan sagovornik Frontexu. Stvarna namjera onih koji su kočili potpisivanje sporazuma je to da postave entitetsku policiju na državnu granicu i tako faktički preuzmu nadležnosti države, što je u najmanju ruku protivustavno.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više