Koliko je značajna potvrda pravomoćnosti presude Općinskog suda u Novom Zagrebu na temelju koje je Privredna banka Zagreb potrošaču već uplatila 13.700 eura na ime obeštećenja i sudskih troškova za kredit podignut 2009.?
Banka je pravilno ugovorila da će se kamatna stopa mijenjati na temelju formule za promjenjivu kamatnu stopu PKS jednako tromjesečni Euribor plus marža 1, ali se dodatno nezakonito osigurala da može mijenjati kamatnu stopu svojim jednostranim odlukama. Na početku ugovornog odnosa zbroj marže i Euribora iznosio je 2,11 posto. No kasnije, kada je Euribor dodatno padao čak i ispod nule pa je bio u minusu, PBZ je odlučio ne primjenjivati ugovorenu formulu.
Umjesto da kamatnu stopu smanji na jedan posto, pa čak i ispod jedan posto, PBZ je kamatnu stopu povećao čak do 4,5 posto što je bilo povećanje kamate, odnosno cijene kredita za ogromnih 113 posto u odnosu na početni iznos, a to znači povećanje cijene kredita od 113 posto. Tužitelj je banku tužio, utvrdio je ništetnost dijela odredbe o jednostranoj promjeni kamate i zatražio je sve razlike između naplaćenih kamata i kamata kakve su trebale biti naplaćene primjenom formule PKS = 3M Euribor + 1.
O kolikom se obeštećenju radi?
U kreditu od 98.000 eura potrošač je već sa zateznim kamatama dobio 13.500 eura, a novom tužbom dobit će sa zateznim kamatama još oko 27.000 eura. Ukupno je to iznos obeštećenja oko 40.000 eura, u kreditu od 98.000 eura. Potrošač nije odmah tužio sve, jer se bojao zastare potraživanja. No zastare u slučaju utvrđenja ništetnosti nema. Do takve presude je došlo jer je banka ugovorila neodredivu kamatu suprotnu člancima 269. do 272. Zakona o obveznim odnosima. Svi potrošači i poduzeća koji imaju takve kredite imaju pravo na obeštećenja, bez obzira na valutu kredita i na to radi li se o kreditu ili o leasingu. Takvih kredita ugovorenih prije 2013. godine ima oko 400.000.
Koliko su takve presude bitne za buduće tužbe?
Većina kredita ugovorenih prije 2013. nema uopće ugovorenu formulu, nego samo odredbu o jednostranoj promjeni kamatne stope, pa se u tom slučaju na našim sudovima zasad primjenjuje pravilo da vrijedi samo početno ugovorena kamatna stopa, ili kamata niža od nje. Sve što je plaćeno iznad početnih kamata banka mora vratiti zajedno sa zateznim kamatama. Sud EU-a u svojoj presudi C-655/20 kaže da su takvi ugovori ništetni u cijelosti, pa je moguće da će i naši sudovi primijeniti takav pravorijek, ali zasad nemamo takvu pravomoćnu presudu. Ništetnost cijelog ugovora donosi puno veća obeštećenja, jer u tom slučaju banka vraća sve plaćene anuitete i dodatno zatezne kamate umanjene za iznos uplaćenog kredita. Vidjet ćemo hoće li se takvo pravno shvaćanje dogoditi jednog dana na Vrhovnom sudu.
