Karinsko more, brendirano kao najmanje na svijetu, više se ne može oslanjati samo na svoje bogomdane zadatosti. Ono najbolje od Bukovice i Ravnih kotara - jedinstvena mikroklima, ugodno more, velebitski obronci u blizini, gusta crnogorična šuma koja osigurava hlad i strujanje čistog zraka - sve teže mogu nadvladati ljudsko djelovanje.

Najveća prijetnja Karinskom moru i njegovim specifičnostima je neregulirano obitavanje sve većeg broja ljudi u načičkanim mjestašcima na obali. Masovni turizam u Karinu nije popraćen odgovarajućom infrastrukturom. Gorući problem je kanalizacijski sustav koji još uvijek nije proveden. U ovom zatvorenom i malom ekosustavu, odvodnja otpadnih voda nesretno je riješena sabirnim i septičkim jamama. Sve su propusne pa se otpadne vode izlijevaju u krško podzemlje ili izravno u more. Kada se tome nadodaju česti temperaturni ekstremi i posljedično pregrijavanje cijelog Jadranskog mora, niču svi preduvjeti za moguću ekološku katastrofu.

Izgradnja sustava odvodnje dugo se planira. Ona je uostalom predviđena prostornim planom općina i gradova kojima pripada po komad Karinskog mora. U koštac sa složenim zahvatima nedavno se uhvatio Grad Benkovac. Kroz projekt uređenja karinske plaže i pripadajuće infrastrukture u Donjem Karinu, u sklopu intervencijskog plana, završena je prva faza projekta. Osim obnove prometne infrastrukture te javne rasvjete, izgrađeni su prepumpna stanica, tlačni vod do lokacije uređaja za pročišćavanje i gravitacijski dio kanalizacije u donjem dijelu naselja. Za dovršetak radova u cijelosti nije bilo sredstava, izjavio je gradonačelnik Tomislav Bulić.

Daljnji koraci investitora zasad su nepoznati. Kada će se i da li će se uopće nastaviti s hitnim radovima, kada će biti postavljen uređaj za pročišćavanje otpadnih voda i konačno, kada će cijelo naselje biti priključeno na kanalizaciju, pitanja su koja postavlja Građanska inicijativa za održivi razvoj Karinskog mora i priobalja "Orka". Više od svega, pokretači inicijative i peticije inzistiraju na prioritetu izgradnje kanalizacije na području cijelog Karinskog mora te u skladu s tim – proglašenju moratorija na izgradnju novih objekata i turističke infrastrukture. Smatraju da ostale razvojne intervencije moraju ustupiti mjesto sustavu odvodnje.

Zastupajući interese vlasnika obiteljskih kuća i kuća za odmor, kao i ostalih ljubitelja Karinskog mora, inicijativa uključuje Donji i Gornji Karin, Kruševo, naselja Vrulje, Šušnjare, Crnu Puntu, Ribnicu te Pridragu. Kako za Novosti govori Zdravko Ajduković, član inicijativnog odbora Orke, cijelo područje Karinskog i Novigradskog mora nema sanitarnu odvodnju. Zbog toga, kako kaže, more svake godine izgleda sve tužnije.

- Nasreću ono se oporavlja preko zime, ali već krajem sedmog mjeseca i u osmom bude jako prljavo, bez obzira što se voda redovito šalje na analizu i što kažu da je sigurna za kupanje. Ideja je da počnemo misliti zeleno, za nas same, za naše unuke i za one koji će tu doći poslije nas. Ne radi se o mojoj komociji. Kanalizaciju moramo imati svi da bismo opet imali dobro more, onakvo kakvo je bilo 1967. kad sam prvi put došao u Karin - govori Ajduković.

On i njegovi susjedi žele prikupiti kvalificirane potpise pa da u ime ljudi koji su zainteresirani da se stanje popravi, dođu na razgovor u gradsku upravu. Zanima ih da li Grad radi na pribavljanju sredstava. I oni bi, kaže, rado pomogli svojim znanjem i iskustvom. Ako nedostaje financija za sve planirane aktivnosti u projektu, neka se uloži u najbitnije, a to je kanalizacija, poručuje Ajduković. Peticija trenutno broji više od 320 potpisa.

- Potrošeno je puno para da se postavi oborinska kanalizacija, da se postave tlačni vod i prepumpna stanica, a ona je navodno i opremljena. Međutim, dokle god ne bude izgrađen uređaj za pročišćavanje vode i dok se ne spoje sve kuće, to je bačen kapital. Ovaj projekt je sve za nas. Inače, već sad osjećamo posljedice. Imamo puno manje morske trave. Jadranski bračić je nestao, a on je indikator čistog mora. Sve periske su nestale, ribe je sve manje. Ne ide na dobro - upozorava Ajduković.

Osim opasnosti od zagađenja mora, i invazivni građevinski radovi narušavaju sklad karinskog ekosustava. Ni ovaj dio obale nije pošteđen prekomjernog razvoja i betonizacije. Usto se ponavlja nestručno nanošenje šljunka šoderice i tucanika na plaže. Ajduković napominje da je riječ o drobljenom kamenu koji nije primjeren za plažu. U njemu ima sitnog materijala koji se pretvara u mulj.

Jedna od pokretačica peticije, Borka Milković, govori da turističko naselje u Donjem Karinu nije napravljeno s ambicijom da se razvija ogromna turistička eksploatacija. Prve vikendice u Karinu s početka 1960-ih su bile prizemnice s malom terasom. Kako su se rasle obitelji tako su se širile i kuće, a i septičke jame. Naša sugovornica objašnjava da Donji Karin nije izoliran slučaj. Sličnu problematiku dijele ostala naselja smještena u priobalju Karinskog mora i šire. Stoga se nadaju širenju inicijative i pokušaju pokretanja dijaloga, ne samo s Gradom Benkovcem već i s ostalim jedinicama lokalne uprave koje dijele ovaj vrlo ograničen i u najširem smislu ekološki osjetljiv prostor.

- Cijeli život ljetujem ovdje. Moj djed je početkom 1960-ih počeo graditi vikendicu. Mene su donijeli ovdje kao bebu. Danas kad ulazim u more, pogotovo na višekratno nasutim dijelovima plaže, više ne vidim rakove. Ne prilaze ribice i ne šuljaju se oko nogu. Znam da se riblji fond prilično smanjio - govori Milković. Ona smatra da su radovi na izgradnji infrastrukture izvedeni u zadnje dvije godine samo početak i da je to u osnovi dobro.

- Zanima nas da li će u nastavku radova prioritet biti dovršetak sustava kanalizacije prije nego što se počne puniti građevinsko područje naselja namijenjeno izgradnji vikendica i kuća za iznajmljivanje. Mislimo da bi dovršetak kanalizacije i spajanje na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda trebao biti prioritet jer bi ekstenzivno zagađenje, koje već sada prijeti, potpuno poništilo osnovni prirodni fenomen zbog kojeg svi rado dolazimo ovdje - zaključuje Borka Milković.

Sve je više razloga da se što prije osigura sustav odvodnje na ovoj lokaciji. I priobalne vode na području Karina, dvije krške rijeke Karišnica i Bijela, također mogu postati ugrožene. Prostornim planom Grada Obrovca iz 2020. predio u neposrednoj blizini Karišnice, s druge strane ceste koja povezuje Donji Karin i Gornji Karin, određen je kao građevinska zona. Peticiju možete potpisati ovdje.