Eko udruga Lončari iz istoimenog sela, pet kilometara udaljenog od Gornjeg Karina, pokrenula je peticiju sa zahtjevom da se napravi priključak njihovog sela na vodoopskrbni sustav. Nakon uspješno završene ponovne elektrifikacije sela Lončari i zaseoka Radeke prošle godine, povratničke obitelji su i na ovaj način poslale molbu za rješavanje vodoopskrbe lokalnim vlastima u Obrovcu i Vodovodu u Zadru.

Podsjećaju da uskoro predstoji izgradnja vodovodnog sustava Kruševo-Kobljani, od kojeg su Lončari udaljeni svega dva kilometra, a od cijevi ih dijeli samo jedno brdo. Mještani su tako ugledali priliku da svoje selo, sa zaseocima Radeke i Trbovići, spoje na Kobljane, zbog čega su tražili mišljenje zadarskog Vodovoda.

Sredinom oktobra ove godine, Lončari su dobili pozitivan odgovor od Tomislava Mateka, direktora zadarskog Vodovoda. On je, međutim, zatražio da se obrovačke gradske vlasti izjasne o ovom projektu kako bi Vodovod mogao planirati sredstva za izradu projektne dokumentacije i kako bi Lončare uvrstio u svoj proračun za iduću godinu. Prema mišljenju Marka Simića iz Lončara, ovaj projekt bi bio jednostavan i izvodljiv. Kaže da je u pitanju cjevovod manjeg promjera pa nije potrebno graditi crpne stanice niti poseban spremnik.

- Prema prvoj gruboj procjeni struke radilo bi se o trošku od 700.000 kuna. Ovaj projekt bio bi u skladu sa strategijom ruralnog razvoja EU, kroz koju je Hrvatska dobila više od 20 milijardi eura za razdoblje od sedam godina, tako da je svima u cilju da se što veći broj projekata planira i realizira u ovom razdoblju. Zato smo mi sada fokusirani na izradu projekta u što kraćem roku, dok njegova izvedba može u najboljem scenariju biti napravljena odmah kao varijanta postojećeg projekta. Radilo bi se otprilike o 6-postotnom iznosu od ukupnog troška postojeće planirane investicije u vodovod Kruševo-Kobljani - objašnjava Simić.

Uz to, veza Lončara, Radeka i Trbovića sa Kruševom je vjekovna: njihove se njive dodiruju, a i krvne veze su jake. Mještani ova dva sela oduvijek su se vjenčali među sobom. Peticiju za vodoopskrbu je potpisalo 23 ljudi, što se čini skromnim no Simić napominje da je broj zapravo impresivan, s obzirom da ova zajednica od 1995. do 2009., kada su natrag stigli prvi povratnici, uopće nije postojala.

U Lončarima danas gore četiri dimnjaka pod kojima živi pet obitelji. Imaju jednu učenicu drugog razreda osnovne škole, kao i najbolju učenicu obrovačke gimnazije prošle školske godine, prema ocjeni nastavničkog vijeća. Obnovljeno je 11 od 30 domaćinstava - dijelom kroz programe državne obnove, dijelom vlastitim sredstvima.

- Mi smo istovremeno najnaseljeniji zaseok u Karinu Gornjem pa možete onda zamisliti kakva je ukupna situacija. Kroz komunikaciju s raseljenima možemo reći da smo blizu tome da još dvije mlade obitelji dosele u Lončare - govori Simić. Napominje da je opće stanje obrovačke infrastrukture loše: oko 70 posto teritorija nema vodovod, a oko 30 kilometara puta nije asfaltirano. Bez infrastrukture, na izoliranim lokalitetima žive mahom pripadnici srpske manjine. Među njima su i Lončari s oko tri kilometra puta bez asfalta.

- Problem je što se gradi po par kilometara ceste godišnje, a s obzirom na starost populacije, ti putevi najvjerojatnije više neće voditi ka selima u kojima će još biti stanovnika. Smatramo da bi infrastruktura mogla biti riješena kumulativno planski iz kohezijskih fondova, uz direktno posredovanje Vlade - smatra Marko Simić.

Obrovački dogradonačelnik Stanko Mijić iz redova SDSS-a kaže da 'ne postoji prepreka da iz Kobljana bude izgrađen vodoopskrbni ogranak prema Lončarima, ali je najbitnije da se sačeka mišljenje struke'. Najavljuje da će se Grad Obrovac pozitivno izjasniti o tom pitanju. Priključak na vodovod u najvećem dijelu će financirati Hrvatske vode, Vodovod i gradske vlasti.

- Ako se riješi opskrba vodom, to bi pospješilo povratak još ljudi u Lončare što je svima u interesu. Iz iskustva mogu reći da uvođenje pitke vode i elektrifikacija idu sporo. Vodovod Zadar mora procijeniti da li može pristupiti izradi projektne dokumentacije. Ako bude u proračunu za sljedeću godinu, to će značiti da projekt ide dalje. Bitno je da je prvi korak učinjen, nema razloga da ne govorimo o sljedećima - govori Mijić.

Mještani Lončara, demografski devastirane sredine u kojoj ipak ima još onih kojima je pitka voda neophodna, optimistični su i složni u svom zahtjevu. Marko Simić kaže da je njihova molba sasvim legitimno artikulirana te da pravo na vodu ima svaki građanin Republike Hrvatske.