Ove godine je održana druga po redu ekološka akcija čišćenja okoliša rijeke Bijele. Tko su bili vaši gosti i pomagači?
Ovogodišnja akcija čišćenja okoliša rijeke Bijele prerasla je u pravi mali festival ekologije i umjetnosti. Sudjelovali su volonteri, udruge, aktivisti, penjači, umjetnici, poljoprivrednici, zanatlije, glazbenici, ugostitelji, sponzori i preduzetnici. Oko 120 volontera iz 15 zemalja i raznih gradova Hrvatske uspjeli su prikupiti 400 vreća otpada i više od 500 kilograma stakla. Upravo traje međunarodni poziv za umjetnike "O prihvaćanju nepoželjnog". I baš od otpada skupljenog u eko akciji, umjetnici i umjetnice će praviti instalacije, odnosno intervencije u prostoru.
Na manifestaciji ste raspravljali o održivom razvoju Bukovice i zadarskog zaleđa?
Više od 50 ljudi je sudjelovalo u radionici u sklopu koje je Frančesko Kavali, talijanski dizajner, pričao o transformaciji milanskog kvarta NoLo, dijela grada koji je bio zapušten i prepušten propadanju. Sudionici su povukli paralele između milanskog primjera i zadarskog zaleđa te raspravljali o temama koje su bitne za održivi razvoj Bukovice i Ravnih Kotara. Analogije između milanskog kvarta i zadarskog zaleđa su nebrojne. Ovaj dio Milana je bio degradiran, ali povoljan za život. Tako su mladi počeli naseljavati NoLo, u suživotu s različitim etničkim grupama. S druge strane, zadarsko zaleđe je bilo mjesto industrijskog razvoja u socijalizmu. Opterećeno je nacionalnim i oružanim sukobima iz devedesetih, raseljavano pa naseljavano. Istovremeno to je mjesto gdje ljudi s prosječnim primanjima mogu živjeti pod prihvatljivim ekonomskim uvjetima, daleko povoljnije nego u samom gradu Zadru i njegovoj periferiji.
Kroz Eko udrugu Lončari u zadnjih nekoliko godina povezujete pojedince i različite udruge s područja Zadarske županije, ali i šire. Je li udruženi rad i zajedničko razumijevanje preduvjet za zaštitu okoliša, ali i općenito dobre kulture življenja u zadarskom zaleđu?
Zadarsko zaleđe svojim potencijalom predstavlja multikulturalnu dinamičku oprugu, svojevrstan melting pot različitih tendencija koje bi mogle stvarati sadržaje za dobrobit šire društvene zajednice. Različita osobna iskustva, međusobnom kreativnom interakcijom mogu stvoriti sinergijski učinak i tako multiplicirati kvalitetne pomake. Polazišna točka razvoja ove inicijative je mapiranje potreba i potencijala zadarskog zaleđa kao kvalitetno organiziranog prostora u aspektima kulture, infrastrukture, obnovljive energije, proizvodnje hrane na principima ekologije, (samo)održivosti, uključivosti, solidarnosti i zajedništva pojedinca i grupa, odnosno svih zainteresiranih za razvoj harmoničnog i ekonomski stabilnijeg života. Svi zajedno smo izmjestili točku promatranja iz centra u periferiju i na taj način stavili u centar probleme i šanse za ljude koji žele živjeti bolje na ovom području.
Koji su najvažniji problemi na području Grada Obrovca?
U cijelom zadarskom zaleđu vladaju isti problemi. Kada je u pitanju projekt planirane aglomeracije kanalizacijskih voda za Karinski i Novigradski zaliv, kod pojedinih gradonačelnika postoji izgrađena svijest, kod drugih nezainteresiranost. A znamo da je za uspjeh projekta potrebna apsolutna sinergija svih vlastodržaca. Problem je i apartmanizacija i planirani građevinski prostor u priobalnom području. Ako otvorite prostorne planove za svaki grad ili općinu koja izlazi na Karinski, Novigradski ili Starigradski zaliv, primijetit ćete stotine hektara građevinskog zemljišta u priobalnom području planirane za gradnju. Građevinski razvoj pored obale dovodi do devastacije obale i proizvodi stotine ilegalnih odlagališta u pravcu svih zaselaka. Glavni problem je nedostatak prostornog planiranja van priobalnog područja, nedostatak komunalne infrastrukture, pijaće vode i uređenih puteva ka zaseocima. Za ruralnu lokalnu zajednicu glavni problem je nedostatak društvenih sadržaja i komunalnih usluga, kao što su pristup zdravstvu i nepostojanje javnog prijevoza.
