Od 1993. godine u Rijeci kroz brojne aktivnosti, od izdavačkih do izložbenih, djeluje SKD Prosvjeta Pododbor Rijeka. Pododbor je usmjeren njegovanju nacionalnog, kulturnog i vjerskog identiteta kod građana srpske nacionalnosti s ciljem da kroz brojne aktivnosti kulturnog sadržaja obogati život samog grada. Aktivnostima nastoji biti uključen u kulturni identitet Rijeke i Hrvatske.

Srpska zajednica u gradu Rijeci, kao najbrojnija manjinska organizacija s višestoljetnom tradicijom, 2017. je godine obilježila 300 godina pravoslavlja u Rijeci i na Sjevernom Jadranu, a ove godine proslavlja se 30 godina djelovanja Srpskog kulturnog društva Prosvjeta. Inicijatori osnivanja bili su profesor s Pomorskog fakulteta u Rijeci Mile Milošević, zatim Voja Starčević, Slobodan Petrović i Slobodan Drenovac. Zajedno s njima, na prvoj Izbornoj skupštini bio je i Dragiša Laptošević, trenutni predsjednik Pododbora Rijeka.

- Bio sam na tom skupu i odlično se sjećam Izborne skupštine održane 11. decembra u hotelu Bonavia, kao da je bilo jučer. Bio sam stariji omladinac, ali možda najmlađi u dvorani. Za prvog predsjednika izabran je tada vrhunski prevoditelj, ugledni Riječanin, Slobodan Drenovac Fred - govori Laptošević.

Nakon dvije godine, Drenovac je radi bolesti je napustio dužnost, a naslijedio ga je Đuro Budisavljević. Tijekom njegova tri mandata, Prosvjeta je postala prepoznatljiva u Rijeci.

- Tih godina otvoren je prostor u vlasništvu u najatraktivnijem dijelu grada, Starom Gradu, a u preružnim ratnim okolnostima, kada je u knjižnicama i drugim kulturnim institucijama došlo do izbacivanja knjižnog fonda i drugih vrijednih dokumenata pisanih srpskim jezikom i ćiriličnim pismom, osnovana je bogata i atraktivna biblioteka Dositej. Od kulturnih događanja priređivane su književne večeri, znanstvena predavanja, muzičke večeri i vrhunske izložbe, pa čak je jedno vrijeme održavana i redovita dodatna nastava po modelu C za pripadnike srpske nacionalne manjine - objasnio je Laptošević.

Biblioteka Dositej sadrži knjige koje se odnose na srpsku klasičnu i modernu književnost, filozofiju, teologiju i modernu historiografiju prikazanu u monografijama, a kroz izdanja zagrebačke SKD Prosvjete prati i stvaralaštvo srpskih kulturnih stvaralaca s hrvatskih prostora.

Upravo je riječki pododbor taj koji već gotovo tri desetljeća izdaje Bijelu pčelu, jedini dječji list na hrvatskom kulturnom prostoru tiskan na srpskom jeziku, te pisan ćiriličnim i latiničnim pismom. Njegovi edukativno-informativni i zabavni sadržaji usmjereni su razvijanju duha tolerancije, mira i poštivanja različitosti kulturnih tradicija. Bijelu pčelu sa zadovoljstvom čitaju mali i veliki, ne samo iz Hrvatske već i drugih zemalja nekadašnje federacije, a časopis besplatno dobivaju sva djeca koja pohađaju nastavu srpskog jezika i kulture. List sadrži pet rubrika vezanih za školsko gradivo iz srpskog jezika i književnosti, zatim za učenje ćirilice, ekologije, likovne umjetnosti te vjeronauka. U svakome broju rezervirane su dvije stranice za dječje literarne i likovne radove, a najuspješnije se i nagrađuje.

Kao treći predsjednik Prosvjete u Rijeci, Laptošević je bio inicijator pokretanja izdavanja Bijele pčele koja dogodine slavi svoj trideseti rođendan, a kvaliteti svjedoče brojne nagrade – u Novom Sadu je proglašena za najbolji dječji list na ovim prostorima.

- Nagrade Zmajevih dječjih igara i posebno nam draga Nagrada Grada Rijeke potvrđuju tu konstataciju. Danas se Bijela pčela, odlukom Ministarstva Prosvjete, koristi kao pomoćno sredstvo u školama, u dodatnoj nastavi na srpskom jeziku. Uz taj časopis vrlo je značajan i na više jezika prevođen i znanstveni časopis Artefakti s prilozima za istraživanje povijesti Srba na ovim prostorima. Sa zadovoljstvom mogu najaviti i skoro pokretanje dječje izdavačke biblioteke za samostalno učenje ćirilice – kazao je Laptošević.

Spomenuti Artefakti stručni su časopis kojim se kroz arhivsku građu od početka 18. stoljeća predstavlja povijest Srba u Rijeci te istarskoj i primorsko-goranskoj regiji. Do sada je u časopisu obrađen niz zanimljivih tema, kao što su knjige vjenčanih, matične knjige rođenih te prilozi o izgradnji hramova sv. Nikole u Rijeci i Crkve sv. Đorđa na Sušaku. Važan dio srpske kulture svakako je folklor, a folklorna sekcija Pododbora Rijeka djeluje već 20 godina uz mnoštvo nastupa.

- Kroz svoje aktivnosti ti mladi folkloraši s jedne strane čuvaju od zaborava narodnu kulturu, muziciranje, ples i pjesmu, a s druge izražavaju duh naroda, sjedinjuju prošlost i sadašnjost te praktično dokazuju bogatstvo u različitosti, istovremeno čuvajući vlastiti identitet. To je prepoznato i u Prosvjeti, a koreograf Spasa Mutavski dobitnik je nagrade Desanka Đorđević, najvišeg priznanja Prosvjete za razvoj kulturnog amaterizma - govori Laptošević.

Dok traju pripreme za nadolazeće Dane srpske kulture u Rijeci, Pododbor istovremeno radi na okupljanju novih, mladih snaga koje će nastaviti kreirati raznovrsne edukativno-zabavne sadržaje, bilo kroz Bijelu pčelu ili novi projekt Program plus.

- Prosvjeta danas, u suradnji sa Srpskim narodnim vijećem, pokretačem pilot projekta obrazovanja u sistemu Program plus, kroz radionice i raznovrsne tečaje, ima šansu. U gradu Rijeci jesu stvorene nekakve pozicije, ali nisu i institucije. Takva institucija može biti Srpski kulturni centar, kao velika šansa za buduće generacije, ali šanse su kao nijanse, ako je isti ljudi koji su započeli priču prije 30 godina, moraju nastavljati. Svako nacionalno pitanje završava se podmlatkom i ako nema mladih, nema ni budućnosti… jer Srbin se postaje rođenjem, a ostaje opredjeljenjem – poručuje Laptošević.