Ovogodišnju Svetosavsku akademiju SKD "Prosvjeta", održanu 25. januara u Koncertnoj dvorani Blagoje Bersa na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, obilježile su podjele nagrada zaslužnim članovima Prosvjete te filmskom režiseru Nebojši Slijepčeviću, kao i nastup Narodnog orkestra mladih Beograda i Ženske pevačke grupe "Etnofonija" koji su izazvali oduševljenje publike u punoj dvorani.
- Obilježavanje krsne slave važna je tradicija karakteristična za Srbe i kao takva upisana u UNESCO-ov registar nematerijalne kulturne baštine. U tom smislu to je i važna tradicija SKD-a "Prosvjeta", a odabir svetog Save kao naše slave nije nimalo slučajan - naglasio je predsjednik "Prosvjete" Nikola Vukobratović uz podsjećanje da je društvo osnovano 1944. u sklopu pokreta otpora fašizmu sa ciljem prosvjećivanja "koje uključuje rad na području formalnog obrazovanja, ali i kulturnog uzdizanja općenito".
- To su poslovi na kojima i dalje predano radimo uz svoje sestrinske organizacije SNV, ZVO, SDF, SPD i Privrednik te uz važno djelovanje i podršku Crkve. Pored formalnog obrazovanja, kulturnog amaterizma i drugih programa, naše manjinske institucije i organizacije danas omogućavaju čitav niz edukativnih programa u nekima od najmanje privilegiranih područja zemlje, pružajući besplatno tečajeve sviranja instrumenata, stranih jezika, programiranja ili pripreme za maturu i to za sve, bez obzira na njihovu vjersku, nacionalnu ili drugu pripadnost - kazao je Vukobratović.
Sveti Sava jedan je od centralnih vjerskih i narodnih simbola Srba kroz stoljeća kao i njegova povezanost s prosvjećivanjem, duhovnim i intelektualnom radu.
- U skladu sa zadaćom prosvjećivanja i kulturnog uzdizanja, koja pretpostavlja i sudjelovanje u izgradnji društva širokih pogleda, društva bez predrasuda, društva solidarnosti i ljubavi prema bližnjem, "Prosvjeta" ostaje predana međuetničkoj suradnji i izgradnji što boljih odnosa između Srba i Hrvata, ali i svih ostalih sa kojima dijelimo ovaj prostor, grad i zemlju. Naše inzistiranje na srpskoj nacionalnoj posebnosti nije i ne može se temeljiti na inzistiranju na razlikama i kontradikcijama. Naše srpstvo nije ni u kakvom antagonizmu prema hrvatskim ili drugim susjedima. Naš identitet jest naš dug prema tradiciji, ali ne samo tradiciji srpske zajednice u Hrvatskoj, nego i tradiciji ove zemlje općenito, koja je imala periode kada je znatno bolje nosila i prihvaćala svoju multikulturalnost - naglasio je predsjednik Prosvjete, ističući da su "međusobni hrvatsko-srpski odnosi ugrađeni u same osnove specifičnih nacionalnih identiteta".
- Srpski identitet danas ne bi bio isti bez historijskog iskustva zajedničkog života s Hrvatima i obrnuto, bez obzira na državne i druge organizacije u sklopu kojih se taj zajednički život odvijao i koje u većini svog trajanja nije bilo ni negativno ni konfliktno. Zato bavljenje našim identitetima danas može i treba biti ujedno i zalaganje za našu bolju zajedničku budućnost u društvu u kojem će prihvaćanje srpskog identiteta u Hrvatskoj biti i dokaz predanosti ove zemlje i društva principima solidarnosti, pluralnosti, individualne i kolektivne slobode za sve, a pogotovo one drugačije i one u manjini - podvukao je u izlaganju uz zahvalu svim članovima i svima s kojima "Prosvjeta" surađuje.
U svojoj svetosavskoj besjedi vladika buenosaireski i južnocentralno američki te administrator Eparhije zagrebačko-ljubljanske SPC-a Kirilo govorio je o putu i značenju Svetog Save, podsjetivši na "850 godišnjicu rođenja ove najznačajnije ličnosti u istoriji našeg naroda" i na niz djela koje je Sveti Sava napisao, među kojima i "Zakonopravilo" kao preradu vizantijskih i crkvenih zakona.
- Sveti Sava je shvatao da narodu nedostaje dimenzija ljubavi; narod ne može postići mnogo samo nacionalnim idejama niti mi možemo govoriti o nacionalnoj religiji ili nacionalnoj teologiji. O nacionalnim crkvama da, ali ne i o nacionalnoj religiji, pa pojedinci u naše hrišćansko doba miješaju ova dva pojma. U svom šovinističkom nastojanju oni se vraćaju u mnogobožačku religiju; nacionalna religija ne može biti drugačija nego bezbožnička: zato je on samo htio da kroz organizovanu crkvu učini svoj narod dostojnim članom univerzalne hrišćanske porodice - naglasio je vladika.
Godišnja nagrada "Sava Mrkalj" za 2024. za posebno vrijedan doprinos kulturi Srba u Hrvatskoj dodijeljena je režiseru Nebojši Slijepčeviću koji je za svoj najnoviji kratki igrani film "Čovjek koji nije znao šutjeti" dobio Zlatnu palmu na filmskom festivalu u Cannesu, Europsku filmsku nagradu za najbolji kratkometražni film, te nominaciju za Oscara.
Dodijeljena je i nagrada za zasluge u oblasti amaterskog stvaralaštva Srđanu Bojčiću, predsjedniku pododbora Daruvar, kao i godišnja priznanja "Zlatna značka" Slavici Božić iz Umaga, Branku Kostiću iz Vere i Zoranu Nenadiću iz Splita kao dugogodišnjim istaknutim članovima ili zaslužnim pojedincima koji su zadužili "Prosvjetu", pridonoseći ostvarenju njegovih ciljeva. Nagrade su podijelili predsjednik Nikola Vukobratović i potpredsjednici Siniša Tatalović i Radmila Latas.
U ime nagrađenih obratio se Nebojša Slijepčević.
- U svojim filmovima "Srbenka", "Banija" i "Čovjek koji nije znao šutjeti" radio sam samo ono za što sam mislio da je zadatak svakoga tko se bavi filmskim poslovima. U prvom redu da preispitujemo dominantne narative u društvu i da se bavimo pričama koje su bolne i pričama koje su manjinske, pogotovo kad se radi o manjinama na bilo koji način. Mislim da je to zadatak većine; ja sam to radio ne zbog svoje bake koja je bila Srpkinja, nego zbog dva djeda i druge bake koji su bili Hrvati. Smatram da je zadatak Hrvata da se brinu o poziciji srpske manjine u Hrvatskoj - naglasio je.
Akademiji su prisustvovali Alen Tahiri, ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH i Tibor Varga predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba Rada Borić, predstavnici ambasade Srbije, Milorad Pupovac, predsjednik SNV-a te Boris Milošević predsjednik VSNM-a Grada Zagreba uz velik broj članova i aktivista "Prosvjete" i drugih srpskih organizacija.
Fotogaleriju možete pogledati ako kliknete na fotografiju iznad teksta
