Novosti

Društvo

Manjinom po manjini

Na portalu Lokalpatrioti pohvaljen je kalendar Zajednice Talijana Rijeke, doprinos Talijana gradu u prošlosti i sadašnjosti, a sve zato da bi se govorom mržnje progovorilo o Srbima, posebno o Srpskom kulturnom centru na Rujevici

Large intrigator  anja

Na polaganju kamena temeljca Srpskog kulturnog centra bio je i gradonačelnik Rijeke Marko Filipović (foto Katarina Bošnjak)

"Zajednica Talijana Rijeka (Comunita degli Italiani di Fiume) još jednom je pokazala nepresušnu ljubav prema svojem voljenom gradu u kojem žive i čija ljubav nije upitna. Jedno vrijeme su bili i jedini nositelj lokalpatriotizma i identiteta u Rijeci. Danas s manje ili više uspjeha kao sad. Za razliku od najbrojnije srpske zajednice u Rijeci koja je po pitanju lokalpatriotizma napravila jedno veliko nula u ovih 30 godina! Pitanje da li uopće zaslužuju Srpski kulturni dom? Zbog čega bi im Rijeka to trebala izgraditi? Zbog kakvih točno zasluga? Zato što glasaju za riječki SDP? Neka se osjećaju prozvani, i trebaju, kad ne osjećaju svoj grad kao svojim."

Navedeni citat dio je teksta koji je nedavno osvanuo na stranicama tobože objektivnog i relevantnog portala Lokalpatrioti Rijeka. Bijedni nasrtaj i pokuda jedne nacionalne manjine kroz patroniziranje i tetošenje druge, talijanske, ostao je do danas nepotpisan. Kukavički, a tako i bez odgovornosti za pisanu riječ, autor je ispoljio opasan govor mržnje uperen prema dijelu stanovnika Rijeke.

Interesantno je strukturiran taj sastavak. Isprva se kroz hvalospjeve i u patetičnom tonu predstavlja dvojezični kalendar za tekuću godinu u izdanju Zajednice Talijana iz Rijeke. Međutim, preko leđa talijanske zajednice autor je zapravo gađao novu boljku hrvatskih desničara – srpske kulturne centre u Hrvatskoj.

Branka Lozo kao predsjednička kandidatkinja stranke DOMiNO doživjela je debakl, ali je uspjela, zajedno s drugim kolegama zdesna, proširiti tezu da srpski kulturni centri služe kao obavještajne službe. Zvonimir Troskot iz Mosta zavapio je prošle godine da domovi kulture moraju biti pod budnim okom SOA-a. Isto, očito, žulja i anonimnog autora.

U objavi je istaknuto da su Talijani autohton narod u Rijeci, "svidjelo se to nekome ili ne".

"Upravo činjenica da je današnja Rijeka povijesno nastala iz slavenske i romanske komponente daje nam dužnost da poštujemo jedni druge. Otvaranje i međusobno poštivanje, potrebno je s obje strane. Novi mladi predsjednik Zajednice Talijana Rijeka, Enea Dessardo, upravo je to dvojezičnim povijesnim kalendarom i pokazao. Bravo i čestitke! Prilika da ih pohvalimo ali i pokudimo neke koji bi više trebali dati svojem gradu u kojem žive. Ili ne žele biti RIJEČANI?", pita anonimni lokalpatriot.

Autor je zatim naveo brojčano stanje pripadnika srpske nacionalne manjine u Rijeci, uz tvrdnju da ih ima puno više od 5.537. U nešto starijoj objavi na istom portalu problematiziran je broj Srba i Bošnjaka u gradu na Kvarneru te njihova neprilagođenost nečemu što se zove "riječki identitet".

Rijeka je danas, kaže anonimus, jedina "multietnička" sredina na Jadranu koja zaostaje baš u svim područjima. Nažalost, veli on, ne vide se pomaci jer je svaka etnička skupina zatvorena u sebe i gleda samo sebe. Upravo ta pasivnost je kobna, ocjenjuje.

"Po pitanju riječkog identiteta, stanje je još gore. Prosječni Meho ili Savo ne smatra bitnim riječki identitet i kao takvog neće ga prihvatiti jer radije će prihvatiti svoj nacionalni predznak. Unutar hrvatske etničke zajednice, još su pogubnije stvari, kad ih podijelimo na ostale regije. Znamo ponašanje Dalmatinaca u našem gradu a i ostalim sredinama poput Zagreba koji ima sličan problem."

Kulturni rasizam i iskazivanje nesnosne superiornosti na portalu Lokalpatrioti Rijeka nije tek proplamsaj, već dominantan ton. Čudno je, stoga, što ta stranica ima ikakav kredibilitet. Sve ovo podsjeća na opasni istup nekadašnje HDZ-ove gradske vijećnice iz Rijeke i predsjednice Odbora za nacionalne manjine Ivone Milinović. Ona je 2019. u Podcastu Velebit prvo s voditeljem Markom Juričem recitirala Tordicidnu pjesmu "Šugava Rijeko, smrdljivi grade / Pobit ću pola tvoje Armade / Šugava Rijeko puna si Srba / Ne brini, Rijeko, ima još vrba", da bi potom kazala da u Rijeci ima 6,5 posto Srba.

"Dakle, nama ne trebaju nikakve vrbe. Možda po nekim selima u Dalmaciji gdje ih ima 30-40 posto", kazala je Milinović. Osim toga, predlagala je da Riječani organiziraju peticiju za ukidanje Vladinog financiranja Novosti. Pisala je na Facebooku da naši tekstovi "svakom normalnom Riječaninu pomalo uzrokuju duševne boli".

Na najnoviju huškačku objavu reagirao je Damir Radović, predsjednik riječkog pododbora Srpskog kulturnog društva Prosvjeta. Radi se o solidnom govoru mržnje prema pripadnicima srpske zajednice u Rijeci, kazao je Radović za riječki portal Artkvart.

"Srbi su optuženi da ne vole dovoljno Rijeku i da u zadnjih 30 godina nisu ništa napravili za grad u kojem žive pa postavljaju pitanje zaslužuju li da im grad Rijeka izgradi kulturni centar. Tekst nije potpisan pa ostajemo uskraćeni za ime i reference autora ove loše sklepane provokacije. Žalosno je da netko govor mržnje i ksenofobiju skriva iza riječi lokalpatriotizam. Nepoznatim autorima bih prije svega poručio da ne budu površni u čitanju tekstova o povijesti i razvoju Rijeke koju deklarativno toliko vole", izjavio je Radović.

Podsjetio je da u centru Rijeke stoji Crkva Svetog Nikole koju su 1790. podigli riječki Srbi svojim novcem, trudom i upornošću. Dotakao se Radović i Srpskog kulturnog centra na Rujevici te demantirao navode da je sagrađen novcem iz riječkog gradskog proračuna. Naveo je da su Srbi utkani u sve pore života Rijeke.

"Malo je glupo nabrajati što su sve napravili članovi srpske zajednice za dobrobit ovog grada, a napravili su to s ljubavlju, a nikako s mržnjom. Multikulturalnost, tolerancija, ugodan život još uvijek su karakteristike Rijeke, ne dozvolimo da govor mržnje ni na najmanja vrata ulazi u javni govor čak ni kada je kamufliran u lokalpatriotizam!", zaključio je Damir Radović.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više