Prilikom susreta s potpredsjednikom Sabora i zastupnikom Talijana Furiom Radinom, čelnicima Istarske županije i Talijanske unije, održanom u utorak u Puli, ministar državne uprave Ivan Malenica podržao je primjenu dvojezičnosti u ovoj županiji i pozvao da se to manjinsko i građansko pravo primijeni i u drugim županijama.
U Rovinju je samo tokom jedne godine na talijanski jezik prevedeno više od 500 upravnih postupaka, rekao je ministar Malenica, podsjetivši da su od 1. januara državni poslovi iz ovlasti Ureda državne uprave prešli na Istarsku županiju. Također je kazao da očekuje da će Istra ovakvu dobru praksu nastaviti i u dijelu koji se odnosi na državne poslove, pri čemu će značajan doprinos dati i primjena ugovora Hrvatske i Italije iz 1996. o pravima manjina. Općine i gradovi u Istri, i to ne samo oni gdje postoji obveza primjene talijanskog jezika na temelju Zakona o pravu službene uporabe jezika i pisma u statutima gradova i općina, primjenjuju utvrđena prava. Radin je izrazio zadovoljstvo nikad boljim sastankom o primjeni dvojezičnosti u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji, čiji su učesnici imali usuglašene stavove oko unapređenja dvojezičnosti.
Poruke koje je u Puli odaslao ministar državne uprave lijepe su, ali još ne znamo koliko vrijede (i) za srpsku nacionalnu zajednicu i njeno pravo na dvojezičnost u sferi službene upotrebe jezika.
Donja granica za mogućnost službene upotrebe jezika je 33 posto, što je skoro najviše u Evropi, ali čak uz tu rigoroznu granicu postoji 27 jedinica lokalne samouprave u kojima su zbog postotka neke manjine ispunjeni preduslovi za primjenu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.
Više od trećine Srba živi u 23 općine (Krnjak, Vojnić, Donji Lapac, Vrhovine, Udbina, Šodolovci, Jagodnjak, Erdut, Dvor, Gvozd, Donji Kukuruzari, Biskupija, Civljane, Kistanje, Ervenik, Markušica, Trpinja, Negoslavci, Borovo, Gračac i Plaški) i gradovima Vukovar i Vrbovsko). Uz njih tu su i Končanica u kojoj živi češka manjina, Punitovci u kojoj su Slovaci, u Grožnjanu Talijani i Mađari u Kneževim Vinogradima.
Dok dio tih općina koristi pravo, u Gračacu nisu uskladili odredbe Statuta o upotrebi srpskog jezika i ćiriličnog pisma niti su sukladno Zakonu postavljene dvojezične ploče na zgradu općine, iako u Gračacu živi 45 posto Srba. Grad Vrbovsko uskladio je Statut, ali u pogledu primjene nije postignut napredak, niti su postavljene dvojezične natpisne ploče na gradske institucije, dok na državnim stoje od 2015. Slično je i u Donjim Kukuruzarima. U Udbini su ploče postavljene, ali i ukradene. Većina općina i gradova nema pečat na manjinskom jeziku i pismu, prometne znakove ima tek nekoliko, baš kao i nazive ulica i trgova, može se svake godine čitati u izvještajima o primjeni Ustavnog zakona.
S druge strane, postoji 27 općina i gradova koji nisu bili zakonski obavezni uvesti ravnopravno korištenje jezika i pisma, ali su ipak to učinili, uglavnom u Istri, od same Županije do gradova Poreča, Pule, Buja, Novigrada, Rovinja, Umaga i Vodnjana. Daruvar je to pravo uveo za češku manjinu, tri općine za mađarsku, po jedna za češku i rusinsku, a samo Kneževi Vinogradi za srpsku nacionalnu manjinu.
Kako se gradske vlasti Vukovara odnose prema dvojezičnosti, znamo, između ostalog, i po odbijanju primjene ćirilice i histeričnom bacanju na pod Statuta Vukovara pisanog ćirilicom što je napravio gradonačelnik Ivan Penava kad su mu ga uručili gradski vijećnici SDSS-a.
Zbog toga bi od ministra Malenice trebali barem dobiti jasno izjašnjavanje da li se i Srbima treba omogućiti primjena dvojezičnosti, a onda i podrška takvim nastojanjima koja su u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina.
