Na redovnoj izvještajnoj godišnjoj skupštini karlovačkog pododbora Srpskog kulturnog društva Prosvjeta, održanoj u petak 21. marta, jednoglasno su usvojeni izvještaj o radu u 2024. godini, financijski izvještaj za prošlu, kao i plan rada za ovu godinu, koji će ovisiti o tome koliko će sredstava Prosvjeta dobiti od države i koliko će od toga dobiti pojedini pododbori.
Karlovački pododbor trenutno broji 69 članova sa plaćenom članarinom za ovu godinu, a skupštini je prisustvovalo njih 62. Među gostima su bili karlovački srpski dožupan Dejan Mihajlović, potpredsjednik SABA RH i predsjednik karlovačkih antifašista Miroslav Delić te predsjednik karlovačkog SDSS-a i srpskog gradskog manjinskog Vijeća Rade Vlajnić. Izvještaje o radu u 2024. podnio je predsjednik pododbora Milan Lapčić.
U pododboru djeluju tri sekcije: Informativno-književna, Etno i Likovna sekcija. Lapčić je pobrojao aktivnosti koje su organizirale ili na kojima su sudjelovali članovi pododbora, a takvih je lani bilo pedesetak ili u prosjeku jedna tjedno. Sudjelovalo se na brojnim i organizirale su se likovne kolonije u Karlovcu, održavale su se tribine, promocije i predstavljanje novoizišlih knjiga i sudjelovalo se na brojnim kulturno-tradicijskim manifestacijama srpske zajednice u Hrvatskoj, ali i bošnjačke u susjednoj BiH, a posjećivani su i krajevi u RH gdje žive Srbi.
Članovi su sudjelovali i na brojnim antifašističkim skupovima, komemoracijama i obilježavanjima osnivanja brojnih partizanskih jedinica na području Karlovačke županije, Banije, Like i Korduna.
Pododbor je lani raspolagao sa 9.038 evra, a troškovi su bili 8.544 evra te je neutrošen ostao iznos od 493 evra koji se može prenijeti u ovu godinu. Problem u radu pododbora je u neadekvatnom prostoru za veća okupljanja pa se on mora iznajmljivati.
Istaknut je problem nedostatka mladih članova, a bivši dožupan Milan Rebić smatra da se mladi mogu privući kroz obrazovni sistem putem službenih institucija. Dožupan Mihajlović je taj razlog objasnio još uvijek prisutnim strahom od javnog izjašnjavanja o etničkoj pripadnosti, što najbolje govori o uslovima u kojima i dalje žive Srbi u Hrvatskoj.
Sa vrhom srpske zajednice će se raditi na formiranju i Srpskog kulturnog centra u Karlovcu pa bi se u tom sklopu riješio problem nepostojanja prostora. I dalje će se raditi na pokušaju formiranja folklorne grupe. Dožupan je također istakao da je karlovački pododbor jedan od najboljih i najprije osnovanih još u jesen 1996. pa će slijedeće godine obilježiti 30 godina postojanja.
U predsjedništvo pododbora i na mjesto potpredsjednika kooptiran je Darko Gojković, samostalni istraživač povijesti Srba na karlovačkom području koji je nedavno u Karlovcu i Krnjaku održao predavanje o srpsko-pravoslavnim grobljima iz vremena Austro-Ugarske monarhije. Istaknuta je vrlo dobra saradnja sa SNV-om i centralom Prosvjete te ostalim srpskim organizacijama.