Premali broj djece obuhvaćene nastavom srpskog jezika, naročito izražen po gradovima, ustručavanje dijela roditelja da šalju djecu na takvu nastavu i dijelom neriješena pitanja u vezi s učiteljima srpskog jezika, neki su od problema istaknutih na naučno-stručnom skupu "80 godina SKD Prosvjeta na području obrazovanja", održanom u Središnjoj biblioteci Prosvjete u Zagrebu.

- Ovo je dobra prilika da se podsjetimo na Prosvjetinu historijsku ulogu u obrazovanju. Prilikom osnivanja 1944. ime Društva nije bilo odabrano slučajno jer je prosvjeta sinonim za formalno obrazovanje i napredak. To je jedan od razloga zašto se Prosvjeta nametnula kao logično rješenje za kulturno društvo nastalo na oslobođenom području u okviru pokreta koji se tokom Drugog svjetskog rata borio protiv fašizma - rekao je novi predsjednik Prosvjete Nikola Vukobratović.

- Neke od prvih aktivnosti Prosvjete bile su kampanje protiv nepismenosti među djecom ili starijima koji su rat preveli u zbjegovima i šumama. Paralelno se pažnja posvećivala kulturi u širem smislu, upoznavajući naš narod, mahom iz najnerazvijenijih krajeva, s kulturnom proizvodnjom koja je ranije bila dostupna samo bogatijima u gradovima. U svom ranijem, najaktivnijem periodu, Prosvjeta se nije bavila formalnim obrazovanjem ali je izdavačko poduzeće, svojevremeno jedno od značajnih u zemlji, decenijama čitaoce upoznavalo s kvalitetnom literaturom, uključujući udžbenike za potrebe obrazovanja. Uspostavljanjem novog modela kulturne autonomije u promijenjenim okolnostima nakon raspada zajedničke države, Prosvjeta dobiva jasan status u obrazovanju, važnom dijelu za nacionalne manjine, ali u praksi često osporavanom dijelu formalnog obrazovanja. To je stanje u kojem mi svi i danas radimo - naglasio je Vukobratović.

O važnosti obrazovanja na srpskom jeziku, odnosno modelu C u kojem se dva sata tjedno uči srpski jezik i kultura (SJK), govorio je organizator skupa, Mirko Marković, izvršni sekretar za obrazovanje u Prosvjeti.

- Iako danas ima sve više roditelja koji ne znaju ćirilicu jer je nisu učili pa ima teškoća sa slanjem djece na nastavu SJK, broj učenika u ovom modelu se ustalio na oko 640. Tome doprinosi Kistanje gdje SJK uče sva djeca. SJK pohađa i sve više srednjoškolaca - rekao je Marković, ističući da bi trebalo otvarati i vrtiće kakve imaju neke druge manjine.

O kulturi sjećanja u nastavi na srpskom jeziku govorio je Čedomir Višnjić, glavni urednik izdavaštva u ''Prosvjeti" koji je podsjetio na organiziranost zajednice početkom 20. vijeka kad je samo u Zagrebu djelovalo dvadesetak srpskih organizacija. Razvoj što više vidova učenja jezika i kulturnog života danas je jedino rješenje za zajednicu proisteklu iz konflikata.

Dušan Marinković, redovni profesor u mirovini, govorio je o ulozi književnosti u nastavi srpskog jezika. Udžbenicima i pomoćnim sredstvima te njihovom ulogom u nastavi bavio se Aleksandar Ilinčić, direktor Prosvjete d.o.o.. Dok su 70-e i 80-e bile zlatno doba izdavaštva, Prosvjeta d.o.o. se već 30 godina bavi i udžbenicima, pri čemu je to u zadnjih deset godina primarna aktivnost. Ukupno je štampano 171 izdanje, od čega 49 pomoćnih sredstava, odnosno radnih sveski, dok su ostalo udžbenici, rekao je Ilinčić.

Jadranka Radošević, savjetnica i nadzornica za srpski jezik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih govorila je o modelima A (kompletna nastava na srpskom) i B (društveni predmeti na srpskom, a prirodni i matematika na hrvatskom) u dvije najistočnije županije, ističući otvaranje vrtića i predškolskih grupa, poput one u Dalju. Po modelu A uči 1366 osnovaca i 408 srednjoškolaca, ukupno 1774, po modelu C 112 osnovaca i 32 srednjoškolca, ukupno 144, a po B modelu troje učenika, a ZVO je i organizator ljetne škole koja je do lani bila na Dalj planini, a sada u Divčibarama.

O stručnom usavršavanju te napredovanju učitelja i nastavnika govorila je Natalija Koprenica, viša savjetnica u Agenciji za odgoj i obrazovanje, ističući da su ostvareni pomaci u osposobljavanju, ali ne u mogućnostima napredovanja. Uz to, mnogi su učitelji/ce u poznijim godinama pa bi trebalo zapošljavati nove kadrove ili ih kao što to neke zajednice čine, "uvoziti" ih iz Srbije, što bi bila stvar dogovora prosvjetnih vlasti dvije države.

O iskustvima s nastave u dvije osnovne škole govorila je Valentina Pipinić koja je svojevremeno iz Novog Sada došla u Zagreb. Ona je ukazala na teškoće oko usklađivanja rasporeda i bogatih školskih aktivnosti učenika zbog čega se nastava održava predvečer. Ipak, "djeca s nastave odlaze umorna, ali s osmijehom jer im se to sviđa", rekla je. Vanja Višnjić govorila je o pozitivnim iskustvima Srpske pravoslavne opšte gimnazije (SPOG) koja se po njenom mišljenju značajno razlikuje od drugih gimnazija i to nabolje.

Snježana Čiča i Goranka Buljan iz biblioteke "'Prosvjete" govorile su o tamošnjim aktivnostima. To je program "Djeca stvaraju književnost" koji se provodi s nizom škola u Zagrebu, na Baniji i Kordunu. U vrijeme "Festivala dječje ilustracije", đaci osnovnih škola i vrtića šalju radove na temu djela srpskih pjesnika. Tokom sedam godina održavanja pristiglo je preko 1.700 radova od kojih su najbolji nagrađeni.

Anđelka Pejić, viša savjetnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih, govorila je o posebnim programima i nastavi na srpskom jeziku, odnosno javnim pozivima koje Ministarstvo raspisuje za programe usavršavanja, literarnih večeri i kulturnih događanja, manifestacija i štampanja časopisa. Lani su ukupno 44 škole i udruženja, od toga 12 srpskih, poslale 78 programa, od toga 23 programa za srpsku zajednicu. O uključivanju likovnog stvaralaštva u C model govorila je Lana Kovačević koja vodi likovnu sekciju u zagrebačkom pododboru, dok je Miloš Marić s Filozofskog fakulteta govorio na temu jezika i obrazovanja.