Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 22. i 23. novembra održan je međunarodni naučni simpozij "Književnost / književni rad Srba u Hrvatskoj" kojim se obilježava 30. godišnjica smrti Stanka Koraća, historičara hrvatske i srpske književnosti i kulture, koji je svojim naučnim projektima i inicijativama ostavio značajan trag.

Na skupu, koji su organizirali Odsjek za južnoslavenske jezike Filozofskog fakulteta u Zagrebu, SKD "Prosvjeta" i SNV, radove je predstavilo 30-ak naučnih radnika iz Hrvatske, Srbije, BiH, Crne Gore, Slovenije, Italije i Austrije.

Na početku naučnog rada Korać se primarno bavio proučavanjem hrvatske književnosti. Napisao je dvije studije o hrvatskim autorima tokom moderne, da bi se potom zaposlio u "Prosvjeti" i bio autor devet objavljenih knjiga kojima je dao značajan prilog proučavanju problematike hrvatske i srpske književnosti. Bio je cijenjen i kao urednik: nakon suradnje u ediciji Pet stoljeća hrvatske književnosti od 1969. do 1971. bio je urednik časopisa Prosvjeta, te 1971. uredio publikaciju "Vjetrom vijani", a 1979. objavljena mu je i "Književna hrestomatija srpskog naroda u Hrvatskoj" koja je bila povod za brojne polemike. Uredio je i sabrana djela Vladana Desnice u četiri toma kao i brojna druga izdanja. Bavio se književnom teorijom, surađivao u nizu časopisa, a jedno vrijeme bio je zaposlen kao nastavnik i direktor pedagoške akademije u Karlovcu. Rođen je 1929. u Čemernici kod Vrginmosta, a preminuo 1994. u Beogradu.

U svom je izlaganju penzionirani profesor i inicijator skupa Dušan Marinković govorio o Koraćevom razvojnom putu.

- Ne može se precizno ustanoviti što je presudno utjecalo na promjenu interesa u proučavanju građe. Korać je 1967. osporavao Deklaraciju o položaju hrvatskog jezika, ali i Stavove za razmišljanje kao srpski odgovor. Međutim, ta su događanja uzdrmala njegovo shvaćanje bratstva i jedinstva - rekao je Marinković i podsjetio da je njegova "Hrestomatija", u kojoj je predstavio 27 tada već pokojnih srpskih književnika, otvorila brojna pitanja ne samo u književno-kulturnom polju, nego i u političkoj domeni.

Sudionici simpozija održanog na Filozofskom fakultetu (Foto: Nenad Jovanović)

O skupu smo pitali jednu od organizatorica profesoricu Virnu Karlić.

- Dugogodišnji rad Dušana Marinkovića o Koraćevom životu i djelu potaknuo nas je da organiziramo simpozij na kojem želimo otvoriti važne teme koje se ne tiču samo Koraća, nego i hrvatsko-srpskih kulturnih i književnih odnosa uopće. Vjerujemo da je to izuzetno važna tema o kojoj dijaloga nikada ne može biti previše - kazala je Karlić.

- Stanko Korać je bio čovjek koji nam je na neki način predao štafetu, čega mi nismo bili svjesni, a vjerojatno nije ni on. Osjetio je da tu štafetu koju je držao i čiji je plamen čuvao treba nekom predati, a mi nismo bili svjesni koliko je značajna vatra koju je ta štafeta sadržavala. Zato je važno da se može govoriti o važnosti njegovog djela - rekao nam je predsjednik SNV-a Milorad Pupovac.

Kako je kazao Mirko Marković, sekretar za obrazovanje u "Prosvjeti", Stanko Korać je nakon zabrane društva čuvao imovinu SKD-a "Prosvjeta".

- Ostaje pitanje zašto to do sada nije vrednovano na pravi način. Vjerujem da će u nadolazećem vremenu Koraćevo djelo postati predmet novih istraživanja, pogotovo vezanim za ona nimalo jednostavna vremena. Da je Stanko Korać danas živ bio bi iznenađen količinom istraživanja i aktivnosti Srba u Hrvatskoj danas, jer je to daleko više nego što se u njegovo vrijeme tražilo ili moglo očekivati - ocijenio je Marković.

Profesorica u miru Sanja Roić bavila se Koraćem kao kritičarem i urednikom opusa Vladana Desnice.

– U četvrtom tomu Desničinih sabranih djela nalazimo njegovu kratku nepotpisanu biografiju, ali znamo da je Korać autor. Ona govori mnogo toga i o Koraću i o Desnici, jer na nekoliko stranica stavlja istraživača i istraživanog u zanimljiv odnos. Korać se dubinski bavio Andrićem koji je 1961. dobio Nobelovu nagradu i Desnicom koji je 1954. dobio veliku jugoslavensku književnu nagradu. To su dva autora koja ne možemo smjestiti samo u jedan nacionalni okvir jer nadilaze te granice. Andrić je doživio evropsku recepciju, ali ne i Desnica zato što mu djela nisu bila pravovremeno prevedena, iako je njegovo mjesto u toj konstelaciji evropske književnosti - rekla nam je Roić.

Časlav Nikolić s Univerziteta u Kragujevcu govorio je o Koraćevim uvidima o srpskom romanu između dva svjetska rata.

- U odnosu na generaciju kojoj pripadam Korać je unekoliko udaljen zbog čega je važno da se ljudi vrate njegovom tekstu o srpskom romanu između 1918. i 1941. godine. Moj naučni rad posvećen je priznavanju onoga što je Korać štampao 1982. On je simbolička figura nauke koja pripada svima nama - naglasio je Nikolić.