U Lisabonu će se, između 1. i 6. kolovoza, održati Svjetski dan mladih, najveći događaj u organizaciji Katoličke crkve. Premda je točan broj hodočasnika teško procijeniti, pomoćni lisabonski biskup Américo Aguiar, predsjednik Fondacije Svjetski dan mladih, očekuje da će se tokom tjedna u glavni portugalski grad sliti između milijun i milijun i pol ljudi, iz oko 150 zemalja.
Centralni će događaji biti obredi na kojima će sudjelovati i poglavar Katoličke crkve papa Franjo, koji dolazi u srijedu, a vraća se u Rim u nedjelju. Sudjelovat će na ukupno 19 ceremonija u Lisabonu. U njegovu je programu i odlazak na Sjever, u svetište Fátimu, udaljeno od glavnoga grada oko 130 kilometara, gdje će se zadržati dva sata i moliti za mir i protiv rata u Ukrajini.
Riječ je o 37. manifestaciji te vrste, a četvrtoj kojoj će predsjedati papa Franjo, nakon Brazila (2013.), Poljske (2016.) i Paname (2019.).
Lisabon i susjedni grad Loures, kao i portugalska država, sudjeluju u organizaciji događaja. Vlada je objavila da će sudjelovati s 36 milijuna eura, a gradonačelnici ulažu oko 45 milijuna eura. Crkva će pridodati oko 80 milijuna, tako da će ukupni troškovi iznositi oko 160 milijuna eura. I to ne računajući neizravne troškove, kao što su npr. 16.000 mobiliziranih pripadnika snaga sigurnosti koji će osiguravati događaje. U osiguranju sudjeluje i vojska, a zatražena je i pomoć španjolske policije, Europola i Interpola. Za zdravstvenu pomoć hodočasnicima brinut će se dvije i pol tisuće vatrogasaca, u skladu s portugalskom organizacijom hitne medicinske pomoći.
Šengenski je ugovor privremeno suspendiran i ponovo su uvedene carinske kontrole za sve posjetioce koji u zemlju dolaze automobilom ili avionom. Među njima je i oko 750 biskupa iz raznih krajeva svijeta, uključujući i tridesetak kardinala. Brojem predvodi Italija, odakle dolazi oko 120 svećenika.
Papa će po dolasku, u svojstvu šefa države Vatikana, otići u kurtoazan posjet u Palaču Belém, predsjedništvo Republike Portugala, u zapadnoj lisabonskoj četvrti, gdje će ga primiti predsjednik Marcelo Rebelo de Sousa. Slijedi susret s vlastima i diplomatskim zborom akreditiranim u Lisabonu u obližnjem Kulturnom centru Belém. Poslijepodne će otići u Apostolsku nuncijaturu (nuncijatura je diplomatsko predstavništvo države Vatikana, ali i predstavništvo Svete Stolice, odnosno vrhovne crkvene vlasti), gdje će ga pozdraviti premijer António Costa.
"Tepih sramote" na "neprocjenjivoj investiciji"
Nakon državničkih dužnosti, Franjo će, kao rimski biskup, započeti s religijskim programom na večernjoj molitvi u Jeronimitskom samostanu, glasovitom spomeniku manuelinske kasnogotičke arhitekture, nastale za vrijeme vladavine srednjovjekovnoga kralja Manuela I, s ukrasnim elementima koji simboliziraju period i postignuća portugalskoga izlaska na oceane, nakon 1415. i "otkrića novih svjetova", kao što su armilarna sfera, astronomska navigacijska naprava i ukrasi inspirirani oceanskom florom i faunom.
Glavnina religijskih manifestacija organizirana je u Lisabonu, u Parku Eduardo VII, u četvrti Belém i u Parku Tejo, s mostom Vasco da Gama u pozadini, na rubu četvrti izgrađene za Svjetsku izložbu Expo 1998., koja će na površini od stotinjak hektara okupiti stotine tisuća hodočasnika. Tamo će papa u subotu navečer održati bdijenje, a posljednji dan boravka u Lisabonu ujutro će održati misu. Potom će poslijepodne poletjeti za rimski aerodrom Fiumicino.
U domaćoj se javnosti uzvitlalo podosta prašine zbog trošenja javnoga novca za crkvu koja je ustavno odvojena od države. Premda se na posljednjem popisu 2021. godine 80,2 posto populacije izjasnilo katolicima, sociološka istraživanja utvrdila su da su tek trećina njih praktični vjernici, a ostali su "kulturalni katolici", tj. oni koji se proglašavaju katolicima zbog obilježavanja Božića ili Uskrsa, koji su ionako državni praznici. Portugal ima zaključen Konkordat sa Svetom Stolicom, no tamošnja Katolička crkva može samo sanjati o utjecaju i položaju koji ima kod nas.
Lisabonski se gradonačelnik Carlos Moedas dakako ne slaže s kritikama o upotrebi javnoga novca i tvrdi da je zapravo riječ o "neprocjenjivoj investiciji". Prema njegovoj računici, svaki će hodočasnik potrošiti 20 do 30 eura dnevno, što će gradu donijeti oko 300 milijuna eura, ne računajući smještaj, jer će hodočasnici najveći dijelom biti besplatno udomljeni u organizaciji lokalnih župa.
Među brojnim prosvjedima, medijski je najjače odjeknula protestna intervencija mladog portugalskog konceptualnog umjetnika: Bordalo II je do grandioznog oltara (koji je grad platio oko četiri milijuna eura) na Teju noću odmotao "tepih sramote" načinjen od uvećanih novčanica od 500 eura. "U laičkoj državi, u trenutku u kojem se brojni ljudi bore da zadrže svoje stanove i svoje dostojanstvo, odlučeno je da se investiraju milijuni javnoga novca za sponzoriranje turneje talijanske multinacionalne kompanije. Habemus Pasta", napisao je na društvenim mrežama, parafrazirajući s "Imamo paštu", tj. tjesteninu, objavu "Habemus papam", "Imamo papu", kojom se proglašava izbor pape.
