Tijekom godina u kojima se ratna nestašica umnožila i intenzivirala, prošvercani lijekovi često su bili jedini spas mnogim bolesnima u Jemenu. U oktobru je zato posebno gorko odjeknula vijest da je pedesetero djece u glavnom gradu Sani primilo prošvercanu kemoterapiju, a 19 ih je umrlo jer je lijekovima bio istekao rok trajanja. Kako navode zdravstveni dužnosnici i bolnički radnici, strah se proširio među drugim pacijentima koji su se oslanjali na ilegalno uvezene lijekove. "Komplikacije koje su pretrpjela bolesna djeca rezultat su prokrijumčarenog lijeka koji je dospio u ljekarnu u glavnom gradu, a potom su ga kupile obitelji pacijenata", kazao je Muhamed al-Ghaili iz Vrhovnog tijela za lijekove i medicinske potrepštine. Smrt djece izazvala je bijes na društvenim mrežama, a poruke su usmjerene protiv ministarstva zdravstva u Sani, ali i političkog potpirivanja rata općenito. Jemenski zdravstveni sektor razoren je dugogodišnjim ratom između pobunjenih Hutija i vlade koju podržava vojna koalicija predvođena Saudijskom Arabijom. Zahvaljujući sukobu koji je izbio 2014. paralizirano je više od polovice medicinskih ustanova u zemlji. Postoji samo nekoliko inozemnih letova za Aden, grad na jugu zemlje i najveću jemensku luku, a zračna luka u Sani koju drže Hutiji bila je zatvorena šest godina. Nedavno je djelomično ponovno otvorena, za ograničene komercijalne letove iz Amana, kao dio aprilskog sporazuma o primirju. Hutiji za raširenu uporabu prošvercanih lijekova krive blokadu Jemena koju je predvodila Saudijska Arabija, dok njih druga strana često optužuje za blokiranje isporuka humanitarne pomoći. Primirje dogovoreno ove godine donijelo je mrvu nade da bi se napokon mogao naći izlaz iz osmogodišnjeg rata, ali je početkom oktobra obustavljeno. Prvobitno je dogovoreno na dva mjeseca, a kasnije je dva puta obnavljano. Sporazum se temeljio na tri stvari: ponovnom otvaranju luke u Sani za komercijalne letove, dopuštanju brodovima s gorivom da pristanu u Hodeidi (gradu važnom za ispostavu humanitarne pomoći) te radu na ponovnom otvaranju cesta u Taizu i drugim pokrajinama.
Ujedinjeni narodi procjenjuju da je u zadnjih osam godina u Jemenu uslijed rata umrlo približno 380 tisuća ljudi, četiri milijuna ljudi je raseljeno, a glad je postala sveprisutna. Od početka oktobra i neuspjeha u produljenju humanitarnog primirja, borbe zaraćenih strana opet su intenzivirane diljem zemlje. Trenutačna razina gladi je bez presedana – procjenjuje se da oko 17,4 milijuna ljudi nema dovoljno hrane, a do kraja ove godine taj bi broj mogao porasti na 19 od ukupno 30,5 milijuna Jemenaca. Da ne odmahujemo rukom prema još jednoj "humanitarnoj katastrofi" lociranoj "tamo negdje", podsjetimo kako je i Hrvatska u početnim godinama jemenskog rata dala svoj obol. Iako Zagreb najviše oružja uglavnom izvozi u Sjedinjene Države, u 2016. pojavila se još jedna velika uvoznica hrvatskog oružja. Tada je Hrvatska u Saudijsku Arabiju izvezla naoružanja i vojne opreme u vrijednosti 78,5 milijuna eura. Godinu kasnije iz riječke se zračne luke na Krku velikim transportnim zrakoplovima prebacivalo oružje, a među odredišnim zemljama bile su Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati. Obje zemlje akterice su jemenskog rata. Takvom prodajom Hrvatska je prekršila međunarodni Ugovor o trgovini oružjem, koji zahtijeva da prije izvoza država mora napraviti procjenu moguće zlouporabe oružja. Nešto smo Jemenu uspjeli prošvercati i mi.
