Rat na Bliskom istoku nastavlja se širiti. U ranim jutarnjim satima 12. siječnja, američki i britanski zrakoplovi započeli su kampanju bombardiranja ciljeva u Jemenu, čime je i službeno otvoren novi front u posredničkom ratu protiv Irana. Naime, glavne su mete aktualne angloameričke kampanje vojni položaji jemenskih Hutija, šijitskog islamističkog pokreta koji se generalno smatra vrlo bliskim saveznikom iranskog režima.
Američki general-poručnik Douglas Sims izjavio je da je prvoga dana operacije izvedeno oko šezdeset zračnih i raketnih napada na tridesetak hutijevskih vojnih instalacija u jemenskom glavnom gradu Sani, crvenomorskoj luci Al-Hudaidi, te u još nekoliko gradova u unutrašnjosti države. Sami su Hutiji priznali kako im je u napadima poginulo pet boraca, dok za moguće civilne žrtve još ne postoje precizni podaci. Iako je broj poginulih civila zasad vjerojatno malen – naime, gađani su ciljevi uglavnom izvan naseljenih mjesta – pitanje je hoće li tako ostati ako se intervencija nastavi širiti.
Iako Hutiji već desetak godina predstavljaju vjerojatno najveću smetnju američkim interesima na Arapskom poluotoku, do prošloga tjedna nisu bili pod direktnim vojnim udarom zapadnih sila. No izbijanje Izraelsko-palestinskog rata u listopadu 2023. drastično je promijenilo situaciju. Hutiji su odmah objavili svoju podršku Hamasu, a njihov je glasnogovornik Yahya Sarea ubrzo po izraelskoj invaziji Gaze izrazio spremnost jemenskih oružanih snaga za napad na izraelsku flotu u Crvenom moru.
Prvi se napad dogodio već 19. studenog, kada su jemenski militanti helikopterom sletjeli na teretni brod Galaxy Leader (u djelomičnom vlasništvu izraelskog poduzetnika Abrahama Ungara) i odveli ga u Al-Hudaidu, pritom zarobivši 25 članova posade. Nekoliko dana kasnije dronom iranske proizvodnje napadnut je teretni brod u vlasništvu izraelskog milijardera Idana Ofera. Slični su se napadi nastavili i narednih tjedana, a ubrzo su mete postali i brodovi u vlasništvu europskih i kineskih kompanija, bez očitih veza s Izraelom. Sarea se ponovno oglasio početkom prosinca, kada je na Twitteru objavio da će se napadi nastaviti dokle god u Gazu ne počne pristizati humanitarna pomoć.
Američki ministar obrane Lloyd Austin sredinom prosinca najavio je formiranje međunarodne koalicije i početak operacije "Čuvar blagostanja" s ciljem sprečavanja daljnje hutijevske blokade pomorskog prometa. Formiranje spomenute koalicije ipak nije teklo prema planu: Francuska, Španjolska i Italija odbile su sudjelovati u bilo kakvoj operaciji pod američkim zapovjedništvom, ako se ona bude odvijala bez mandata EU-a ili NATO-a. Ipak, i te su zemlje poslale svoje ratne brodove u Crveno more, premda u sklopu samostalnih vojnih operacija.
Povećana opasnost od oružanih napada i otmica uvjerila je brodarske kompanije da Crveno more više nije sigurna ruta za transport robe između Europe i Azije: u periodu između 18. prosinca 2023. i 7. siječnja ove godine ukupna je tonaža prevezena crvenomorskom rutom od Sueskog kanala do Indijskog oceana pala za čak 60 posto. Stotine teretnih brodova tako su do danas preusmjerene na rutu oko afričkog kontinenta i Rta dobre nade, čime su se značajno povećali troškovi i tranzitno vrijeme za prijevoz robe.
U današnjoj, ionako zategnutoj logističkoj slici svijeta, hutijevska blokada Crvenog mora može predstavljati velik problem za globalno gospodarstvo. Vjerojatno je upravo zbog tih ekonomskih razloga Vijeće sigurnosti UN-a 10. siječnja rezolucijom pozvalo Hutije na prestanak napada na komercijalne brodove – bez ijednog glasa protiv. Rusija i Kina, za koje se jedino moglo očekivati da će imati ikakve simpatije prema Hutijima, bile su suzdržane.
Premda su u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu poprilično optimistični s obzirom na rezultate intervencije u Jemenu, kod mnogih aktera postoji strah od moguće hutijevske osvete i daljnje eskalacije sukoba. Napadi na teretne brodove su se nastavili, a izvršni direktor britanske naftne kompanije Shell, Wael Sawan, nedavno je u intevjuu Wall Street Timesu potvrdio da će privremeno obustaviti sav transport preko Crvenog mora. I tako – Hutiji se ne čine spremni odustati od svojih akcija, Iran ne planira prestati naoružavati Hutije, a zapadne zemlje svakako neće dopustiti blokadu bitnih pomorskih ruta. Uz nedavne iranske raketne napade na sjeveru Iraka i nastavak pokolja u Gazi, čini se da Bliskom istoku ne gine krvava 2024. godina.
