U posljednjih stotinjak godina, od 1815., u svijetu je, kako navodi jedan američki stručni časopis, vođen 51 rat. Krenulo je 1791. s Napoleonskim ratovima, koji su okončani 1815. a završilo 1919. godine, Prvim svjetskim ratom, poznatom i po nazivu Veliki svjetski rat. U popis ratova koji su vođeni na balkanskim prostorima unijeti su oni između Srbije i Turske 1876. godine, srpsko-bugarski rat 1885. i Balkanski rat protiv Turske (1912. - 1913.) Među njima su najduže trajali oni za grčku nezavisnost (1821. - 1827.), građanski rat u Španjolskoj između 1833. i 1839., te 12-godišnji Burski rat u južnoj Africi, od 1890. do 1902. "Kad se zbroje svi poginuli, ranjeni i nestali u prijašnjim ratovima i revolucijama onda dobijemo nešto manji broj žrtava od broja poginulih i ranjenih u vrijeme Velikog rata", piše spomenuti časopis, pa potom ironično primjećuje: "Prošlo stoljeće smo nazivali stoljećem civilizacije i čovjekoljublja. Da li je doista bilo tako, zaključite sami. No, svakako izgleda da će ovo stoljeće, u koje smo stupili nakon svjetskog rata, donijeti napredak, barem u toliko da ćemo ratna sredstva usavršavati takovim savršenstvom da će se svi vojnici obiju ratujućih strana – preseliti na onaj svijet i tamo rat nastaviti…"
U novinama se pojavila i analiza pod naslovom "Zašto je pobijeđen Vrangel?", priča zbog čega je poznati ruski general morao pobjeći nakon sloma carističke Rusije. "Glavni uzrok Vrangelova poraza nije nikako nadmoćnost crvenih četa, nego pomanjkanje municije, obuće i odjeće. Da je Vrangel imao municije on bi mogao imati armadu od 150.000 vojnika, te se iskrcati u Odesi, odakle je mogao voditi operacije i spojiti se s Ukrajincima. Ukrajinci su čak slali izaslanstvo Vrangelu i tražili potporu, ali im ju Vrangel nije mogao dati, jer su njegovi vojnici bili bez odjeće i obuće, a stotine i stotine ih nije moglo u borbu jer nisu imali ni šinjela ni čizama. Međutim, sa ostacima Vrangelove vojske i danas se može ozbiljno računati, jer je ona još u takvom stanju da može nastaviti borbu za slobodu i kulturu Rusije…" piše Jutarnji list.
Jedan beogradski liječnik, profesor medicine, izjavio je da u posljednje vrijeme vrlo veliki broj žena boluje od upale pluća i bronhitisa. Tomu je uzrok, tvrdi on, ništa drugo nego – moda! "Razloge treba tražiti u epidemiji kratkih sukanja i prozirnih svilenih čarapa. Ženska je moda u takvoj opreci s higijenskim zahtjevima da nužno povlači za sobom brojne prehlade, koje se završavaju teškim bolestima, a najčešće smrću. Vara se, međutim, svatko onaj koji bi pomislio da će moja izjava utjecati na žensku nošnju, jer znamo da higijena nije nikada bila kadra da ukloni lude i pogibeljne hirove mode…" rekao je uz ostalo rečeni profesor.
