Vijest broj jedan bez premca u svijetu je odustajanje aktualnog predsjednika SAD-a Joea Bidena od kandidature za predsjedničke izbore u toj zemlji 5.studenog ove godine. Razlozi za povlačenje čovjeka koji je prije četiri godine pobijedio Donalda Trumpa, pomalo je očekivano nakon svih gafova koji su nastali kao posljedica sve lošijeg Bidenovog zdravlja što se dalo naslutiti u povremeno konfuznim zadnjim istupima u tekućoj predizbornoj kampanji.
U pismu koje je objavio na platformi X doduše ne aludira na vlastito zdravlje, tek se takvo što između redaka dade razabrati. Posebno u dijelu u kojem je Biden napisao da mu je namjera bila tražiti reizbor, ali da vjeruje da je u najboljem interesu njegove stranke i zemlje da odustane i da se isključivo posveti ispunjavanju predsjedničkih dužnosti do kraja svog mandata koji prestaje u siječnju 2025. godine. Također Biden je bezrezervno podržao potpredsjednicu iz svoje stranke Kamalu Harris koja će, prema svemu dosad viđenom, i s obzirom da joj podrška u stranci raste biti izvjesna demokratska kandidatkinja nasuprot republikancu Donaldu Trumpu na spomenutim izborima.
O daljnjim aspektima ovakvog scenarija pitali smo Božu Kovačevića, bivšeg političara i analitičara te nekadašnjeg ambasadora RH u Ruskoj Federaciji. Prije svega da li je ispratio prve reakcije u Rusiji nakon povlačenja Bidena. - Naravno da su reakcije bile sasvim očekivane u smjeru da se trebaju baviti više svojim unutarnjim stvarima, nego Ukrajinom – ističe Kovačević. Pa ipak što bi u smislu rusko-ukrajinskog rata značio povratak na predsjedničku dužnost Donalda Trumpa? Kovačević pretpostavlja da ruska vlast navija za Trumpa i kaže: - Oni su u nekoliko navrata rekli, čak i osobno predsjednik Putin, da je Biden predvidljiviji, iskusniji, ali time su samo htjeli zavarati svjetsku javnost. Htjeli su, naime, odvratiti pažnju od rasprave o njihovom miješanju u izbore 2016. godine i od tvrdnji o nekoj ovisnosti Trumpa o Rusiji, a sve da bi izgledali neutralni i nezainteresirani jer se nisu izričito opredjeljivali - drži Kovačević.Što se tiče najava Donalda Trumpa o tome da bi on riješio sukob u Ukrajini u roku od jednog dana, domeće naš sugovornik, nije jasno kako to misli napraviti, ali s obzirom na njegovu sklonost povjerljivim razgovorima s autokratskim liderima s obzirom na njegovo divljenje prema njima, što je u okviru aktualne kampanje i rekao na jednom od svojih skupova, možemo pretpostaviti da bi Trump s Putinom postigao neki dogovor koji bi vjerojatno uključivao barem privremeno priznanje aneksije dijela ukrajinskog teritorija. Ako bi postigao takav dogovor, smatra Kovačević, on bi ga pokušao nametnuti Ukrajini primoravajući i europske saveznike da se s tim slože.
Pitamo Kovačevića o stavovima Kamale Harris prema ruskom ratu u Ukrajini, za koju se već govori da bi imala više šansi od Bidena u konačnom ishodu u sučeljavanju s Trumpom.- Nije poznato da Kamala Harris u vezi s Rusijom i Ukrajinom ima drukčija stajališta od predsjednika Bidena pa tako i temeljem njezinog dosadašnjeg rada na mjestu potpredsjednice ne možemo zaključiti da bi njezina politika prema Rusiji bila drukčija od Bidenove. Ali raspoloženje, osobito u Europi je sve više protiv nastavka rata. Znamo da je predsjednik Biden odmah nakon početka ruske agresije rekao da je Putin terorist i da se s njim ne pregovara. Znamo da je britanski premijer Boris Johnson prenio poruku ukrajinskom predsjedniku Zelenskom da ne smije pregovarati s Putinom nakon što je Rusija prihvatila ukrajinski prijedlog Sporazuma o primirju 2022. godine. U pogledu dakle odnosa prema Rusiji predsjednik Biden je, recimo to tako 'jastreb' – kaže Kovačević i obrazlaže:- On time rješava nekoliko problema: Rusiju uvodi u dugotrajni sukob s neizvjesnim ishodom i Europu zbog neprestane ratne opasnosti čini potpuno ovisnom o američkim sigurnosnim jamstvima. To je za SAD povoljna situacija: vodi se rat s ciljem ostvarivanja američkih interesa pri čemu sav rizik snose Ukrajina i Europa. Perspektiva Trumpa je drukčija – postane li predsjednik pretpostavljam da će htjeti pokazati kako on rješava globalne probleme i da će pokušati nametnuti Ukrajini rješenje s kojim ona ne bi bila inače suglasna – kaže Kovačević.
Drži da bi povratak Trumpa na predsjedničku dužnost mogao dovesti do prijedloga sporazuma koji će biti na štetu Ukrajine u smislu da neće inzistirati na teritorijalnoj cjelovitosti te zemlje. To naravno odgovara Putinu.- Sjetimo se summita u Helsinkiju kada je Trump pred novinarima difamirao svoje obavještajne agencije dajući za pravo Putinu. Možda to treba sagledati i u širem kontekstu Trumpovog sagledavanja međunarodnih odnosa – on je u ovoj kampanji to i rekao: 'Zelenski svaki put kad dođe u Washington odnese 60 milijardi i on je najbolji trgovac na svijetu'. I to Trump koristi da bi difamirao Bidena. Ali prava istina je ta da Zelenski svaki put iz američkih ratnih zaliha dobije neku vrstu pomoći, a američka vlada američkoj industriji isplati 60 milijardi dolara. To je ta shema po kojoj Amerika vodi ratove kao poslovne poduhvate. Dok određenim krugovima donose profit ti su ratovi poželjni – zaključuje Kovačević.
