Novosti

Stogodnjak

Osamdeseti rođendan u Beču

24. 1. – 31. 1. 1925: Vladan Gjorgjević, jedan je od najstarijih i najplodnijih naših savremenika, po zanimanju liječnik, bavio se politikom, književnošću, znanošću, žurnalistikom, diplomacijom i medicinom. Nekoliko puta je bio ministar, a nekad i ministar predsjednik u Srbiji

Large stogodnjak

Vladan Gjorgjević (foto Wikipedia)

Novine javljaju iz Austrije: "Ovih dana dobili smo izvještaj da je u Beču proslavio svoj 80. rođendan dr. Vladan Gjorgjević, jedan od najstarijih i najplodnijih naših savremenika. Rođen u Beogradu, po zanimanju liječnik, bavio se politikom, književnošću, znanošću, žurnalistikom, diplomacijom i medicinom. Nekoliko puta je bio ministar, a nekad i ministar predsjednik u Srbiji.

Njegov književni rad je čitava biblioteka, a obuhvaća najraznovrsnija područja. Od njegovih radova štampano je ništa manje nego 1300 araka, odnosno 1044 književna rada, 332 lirske i epske pjesme, 27 drama, te 126 pripovjedaka, novela i romana. Kao političar imao je mnogo uspjeha i mnogih zasluga za razvoj Beograda. Oženivši Njemicu iz Austrije, ostao je da živi u Beču, gdje je vrlo svečano proslavio svoj jubilej…"

 

Dojmovi s privredne ekskurzije u Južnoj Srbiji našli su se ukoričeni u Zagrebu, u izdanju Jugoslavenskog Lloyda, a autor im je Edo Marković. Književni kritičar Novosti oduševljen je djelom: "Kad sam pročitao knjigu požalio sam da nam nitko dosad još nije ovako opisao Hrvatsku i Zagreb.

Marković je ovom knjigom doista pokazao kako se može pisati s ljubavlju i iskreno… Ja čak ne vjerujem autoru kad na predzadnjoj stranici veli da je Južnu Srbiju zavolio tek za ovoga svoga puta po njoj. On je nju volio sigurno već tamo od 1912…. Opis Soluna i grčkih prilika, pa Bitolja i Skoplja su prava klasika…. Držim da bi knjigu trebao da čita svaki privrednik i svaki intiligent naš, koji želi da upozna taj kraj naše domovine…"

 

Uznemirujuća vijest za sve evropske, pa tako jugoslavenske žene, koje se služe lepezom. Neki britanski listovi javljaju iz Londona da ovo davno sredstvo za rashlađivanje, ali i simbol ženske kokete, može biti vrlo opasno, osobito u ljetnim mjesecima: "Vjetar s lepeze djeluje ubitačno po znojno čelo, pa se lako može dobiti prehlada i teška upala mozga…"

Jedan je liječnik pak izjavio da je lepeza opasna u rukama djece, jer djeluje kao oštrica noža. Ali ne samo u rukama djece, već i u rukama koketnih dama. "Zbog toga današnja moda lepeze bit će ubuduće samo mrtvi ukras, simbol jedne žive prošlosti i neće nikako igrati važnu ulogu, kao nekad – da hladi čelo i grije srce…"

U obranu lepeze odmah su, međutim, stali mnogi domaći listovi, uostalom kao što se to dogodilo i u svijetu, umirujući ženski svijet riječima: "Ne strahujte! Iza svega se krije udar konkurencije, a to su – zabrinuti proizvođači suncobrana kojima posao baš i ne cvijeta u zadnje vrijeme. Stoga su smislili način kako bi prestrašili sve ljubitelje lepeza! Ali, posao im je uzaludan." U međuvremenu, tim se povodom jednim slovenskim novinama javio pak neki sumnjičavi čitalac, tvrdeći da je u kratkom vremenu u parku na šetalištu kod Mosta vidio desetak – odbačenih lepeza!

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više