Novosti

Stogodnjak

Potopili ga podvodni špijuni

8. 11. – 15. 11. 1924: Sredinom lipnja 1919. godine u bokokotorskom predjelu Oštri rt, pet milja od Herceg Novog, pod nerazjašnjenim je okolnostima potonuo austrougarski ratni brod Franc Jozef. Sada, pet godina kasnije, Jugoslavija ga je željela izvući na površinu

Large stogodnjak

Kaiser Franz Joseph I (foto Wikipedia)

Do novih izbora za Narodnu skupštinu preostala su tri mjeseca. Za Narodnu skupštinu bira se 313 poslanika: u Srbiji 112, Hrvatskoj, Slavoniji i Srijemu 66, Bosni i Hercegovini 48, Banatu, Bačkoj i Baranji 34, Sloveniji 25, Dalmaciji 16, Crnoj Gori 7, Beogradu i Zagrebu po dva i Ljubljani jedan. Izbornih je okruga 53, čemu treba još dodati i izborne jedinice Beograda, Zagreba i Ljubljane. Podsjeća se da su na prve izbore u Jugoslaviji (za ustavotvornu skupštinu) izašle 22 stranke, sa svega 2.480.000 birača, ali je glasanju pristupilo samo 1.607.267 birača ili 64,95 posto.

 

Gotovo cjelokupna zajednica likovnih umjetnika u Jugoslaviji digla je glas protiv beogradske izložbe anonimnog ruskog slikara Hansena pod pokroviteljstvom "Jadranske straže". Razlog: umjetnička vrijednost ispod je svakog prosjeka. Hansen je u svijetu ozbiljnog slikarstva potpuno nepoznat, svojim je slikarijama obmanuo javnost… Spominje se tako i podatak da se otkupi Hansenovih slika kreću i preko 100.000 dinara, dok se domaće umjetnike vrednuje s mizernih 10.000… Umjetnici također prigovaraju "Jadranskoj straži" što je uopće preuzela pokroviteljstvo nad izložbama…

 

Sredinom lipnja 1919. godine u bokokotorskom predjelu zvanom Oštri rt, pet milja od Herceg Novog, pod nerazjašnjenim je okolnostima potonuo austrougarski ratni brod Franc Jozef. Svršetkom rata u Boku kotorsku prvi su od saveznika ušli Francuzi i zaplijenili cjelokupno brodovlje, a među njima i dobro očuvanog Franca Jozefa.

Na njega su odmah prenijeli municiju sa svih ostalih usidrenih neprijateljskih brodova, opteretivši ga tako s novih nekoliko hiljada tona. Bojeći se eksplozije, brod su Francuzi ipak izvezli na otvoreno more. To je bilo 17. lipnja 1919. a već sutradan ga više nije bilo na površini. Vjeruje se da su ga po noći potopili talijanski podvodni špijuni, koji su mu se neopaženo prikrali i, dok je cijela posada spavala, otvorili sigurnosne ventile.

Sada, pet godina kasnije, Jugoslavija je Franca Jozefa željela izvući na površinu i za to angažirala nizozemsko-njemačko specijalizirano društvo Velsen. Učinili su sve, kako kažu predstavnici društva, da bi ga podigli s dubine od oko 50 metara. Brod su omotali čeličnim lancima, a u njegove dijelove usisan je i zrak sa posebnog plovećeg doka. Ali, kad je već bio na površini, lanci su popucali.

 

Iz Beograda ova vijest: "Obrana osuđenog francuskog kapetana Carliera, osuđenog za umorstvo svoga švicarskog prijatelja Isellia u beogradskom hotelu 'Palace', učinila je novi korak u nastojanju da obnovi proces, poduprijevši to novim važnim dokazom. Isellia je, kako se navodi, ubio netko drugi, a ne Carlier.

Za takvu svoju tvrdnju navodi se da su nađeni tragovi u sobi ispod Carlierove, kao i trag ljestava na balkonu po kojem se daje naslutiti da je ubojica pucao izvana, kroz otvoreni prozor. Isto tako je utvrđeno da je postojala i kopija ključa vrlo komplicirane brave na Carlierovoj sobi, što istražni organi nisu ustanovili…"

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više