U okviru izložbe "Sa svakim nešto dijeliš", koja se od 9. do 25. novembra održava u galeriji Prosvjete i Forum u Zagrebu, 23. novembra održano je predavanje o Bredi Beban (1952.-2012.) - slikarici, vizualnoj i intermedijalnoj umjetnici koja je umjetnički rad započela u okviru likovne scene Hrvatske i bivše Jugoslavije, a od 1991. nastavila u emigraciji, prvo u sjevernoj Italiji, pa u Londonu.
U predavanju naslovljenom "Breda Beban – u prostoru između", muzejska savjetnica MSU-a naglasila je njeno svestrano stvaralaštvo, kao i faze njenog stvaranja.
- Breda je rođena u Novom Sadu, kasnije se preselila u Makedoniju, a umjetnost je studirala u Zagrebu. Najprije djeluje samostalno, a prve polovine 80-ih počinje zajednički rad s Hrvojem Horvatićem s kojim ostaje do njegove smrti 1997. godine. Značajno mjesto za njeno stvaralaštvo bio je manastir Sopoćani, kod Novog Pazara, gdje je 1983. pozvana kao učesnica na umjetničkoj koloniji "Sopoćanska viđenja". Nekoliko godina kasnije njena djela, uključivši i performanse i body-art, bila su stvarana pod utjecajem bizantske i srpske srednjevjekovne umjetnosti – kazala je.
U svojim radovima Breda Beban iz pozicije žene, umjetnice, i migrantice problematizira teme kroz prizmu autobiografskog pisma i migracije te nacionalne (ne)pripadnosti, u kojima su naglašena duhovnost, emocije žaljenja ili glorificiranja izgubljenog zavičaja, kao i pripadajući osjećaj marginalnosti proizašao iz ličnog iskustva migracije.
Za predavanje u Prosvjeti vladao je veliki interes publike (Foto: Nenad Jovanović)
- Kroz njena djela izražen je i balkanski, imigrantski i postkolonijalni identitet, a ona i Hrvoje bili su priznatiji na međunarodnoj nego na (post) jugoslavenskoj umjetničkoj sceni, kazala je Munivrana, izdvajajući njen ciklus fotografija šupa u toskanskoj prirodi pod nazivom "Izbjeglištvo malog Isusa" ili fotografije padanja ničice pred značajnim zgradama u Londonu. Njena video instalacija na dva platna pod nazivom "Najljepša žena u Guči" predstavljena je na Venecijanskom bijenalu 2007. a kasnije otkupljena za stalni postav Speed Art Museuma. Zapravo, većina njenih djela nalazi se po muzejima i zbirkama – objasnila je Munivrana.
U brojnoj publici bio je i njen brat arhitekt Milan Šosterič, koji je podijelio uspomene na nju.
– Razlika između nas bila je deset godina. Nismo se previše družili, iako smo vrlo slično razmišljali - rekao je.
Nada Beroš i Davorka Perić koje su zaslužne za izložbu i prateće programe pozdravile su veliki interes publike, kako za predavanje o Bredi Beban, tako i za ono Nataše Ivančević iz MSU-a "Kako su ljubav i otpor pokretali Ivanu Popović da mijenja sebe i sve oko sebe", održano dva dana ranije.
