Novosti

Kultura

Otvorena izložba radova Nadežde Petrović

Cilj izložbe djela jedne od najvećih srpskih slikarica, prve nakon 110 godina u Zagrebu, pokušaj je približavanja njenog djela zagrebačkoj publici, te slijepim i slabovidnim osobama, rekao je Boris Milošević

Large izlzba1

Nina Sivec, Branko Čalović, Sarita Vujković i Boris Milošević (foto Nenad Jovanović)

Izložba "Dodirom kroz stvaralaštvo Nadežde Petrović", praćena monodramom "Nenapisana pisma", koja je 22. februara otvorena u Tiflološkom muzeju, prva je izložba radova ove slavne srpske slikarice u Zagrebu nakon više od 110 godina.

Kako je rečeno na otvaranju pred brojnom publikom i zvaničnicima s područja kulture Hrvatske, Srbije i Republike Srpske, izložba je nastala je kao poseban rezultat povezanosti i saradnje prilikom obilježavanja 150. godišnjice rođenja Nadežde Petrović. Ovaj jubilej, koji je omogućio da Nadeždu Petrović UNESCO uvrsti na popis ličnosti godine, započeo je značajnom izložbom "Modernost i nacija", koju je priredio Narodni muzej Srbije. Ta je izložba povezala brojne muzeje, ne samo iz Srbije nego i iz regiona, pružajući mogućnost predstavljanja i izvan Srbije – u Kostanjevici na Krki i Banja Luci. Za zagrebačku izložbu velike zasluge ima i SNV, koji je preko svog Odjela kulture, na čelu s Anetom Vladimirov, bio jedan od inicijatora i organizatora.

S otvorenja izložbe "Dodirom kroz stvaralaštvo Nadežde Petrović" (Foto: Nenad Jovanović)

- U želji da se slikarica predstavi u duhu svojeg inovativnog, komunikativnog, produktivnog, humanitarnog i slobodarskog intelekta, izložba je tokom svog trajanja u svakoj instituciji imala specifične dodatno osmišljene i dopunjene sadržaje. Kao poseban rezultat ove ideje nastala je i izložba u Tiflološkom muzeju u Zagrebu, najprije osmišljena kao prateći program velike retrospektive, jedan od primjera dobre prakse i dugogodišnje institucionalne suradnje između Tiflološkog muzeja u Zagrebu i Umetničke galerije "Nadežda Petrovic" u Čačku, s Muzejom savremene umjetnosti Republike Srpske - rekla je Sarita Vujković, direktorica banjalučkog muzeja.

Prisutnima su obratili i ravnateljica Tiflološkog muzeja Nina Sivec, Branko Čalović, direktor galerije u Čačku te saborski zastupnik i potpredsjednik SNV-a Boris Milošević.

– Cilj ove izložbe bio je da približimo život i djelo jedne od najvećih srpskih slikarica zagrebačkoj publici, između ostalog i slijepim i slabovidnim osobama, kao i da damo doprinos kulturnoj suradnji u regionu - rekao je Milošević.

Izložba je prilagođena slijepim i slabovidnim osobama kroz taktilne prikaze, Brailleovo pismo, uvećani tisak, zvučne opise, dok je predstava praćena audiodeskripcijom, uz adaptaciju četiri slike iz stalne postavke spomen-sobe Galerije u Čačku - "Bavarac sa šeširom", "More", "Prizrenka" i "Gračanica", koje na različite načine prikazuju Nadeždin razvojni opus po fazama i njen umjetnički temperament. Vodiče i taktilne reprodukcije osmislio je i izradio grafički dizajner Nemanja Mićević.

S otvorenja izložbe "Dodirom kroz stvaralaštvo Nadežde Petrović" (Foto: Nenad Jovanović)

Monodrama, za koju je tekst napisala književnica iz Čačka Milkica Miletić, a za scenu adaptirala i režirala Nataša Radulović, rađena je u formi obraćanja Ivanu Meštroviću s kojima je prijateljevala i u čijem je ateljeu boravila za vrijeme svog boravka u Parizu od 1910. do 1912. godine. Monodrama vodi publiku kroz život ove slikarice, rođene 1873., koja se u situaciji kada je preko 90 posto žena u Srbiji nepismeno, zalagala za njihov bolji položaj i ravnopravnost u položaju i plaćama, tražeći da se žene mogu dokazivati i u do tada "muškim" zanimanjima. Uz zalaganje za socijalnu pravdu, istovremeno je bila i odana svojoj otadžbini, buneći se protiv austrijske okupacije BiH, dijelila tugu zbog stradanja Srba na Kosovu i Makedoniji te se uključila u ratove kao dobrovoljna bolničarka gdje 1915. umire od tifusa. Kraj monodrame govori o spomeniku koji je Meštrović isklesao u znak odanosti, prijateljstva i počasti, a koji se nalazi pored galerije u Čačku koja je osnovana 1961. Izložba u Zagrebu bit će otvorena do 21. marta.

Kultura

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više