Na zboru samostalnih demokrata u Beogradu vrlo zapažen govor održao je ministar prosvjete Svetozar Pribićević. "U zemlji sada postoje dva tabora. Na jednoj su strani izraziti protivnici ove i ovakve države, koji se i dalje ne mire sa idejom njezina postanka i opstanka, a na drugoj se strani nalaze oni koji su čitavoga svoga života htjeli samo ovu i ovakvu državu.

Radić nikada iskreno nije htio sporazum, dok ovdje nikada nije bilo znaka nesporazuma. Mi nismo protiv sporazuma, jer ne pravimo nikakve razlike između Srba, Hrvata i Slovenaca. U ustavu je ta jednakost i sprovedena…

Samostalna demokratska stranka, kao jedina nosilica ideje nekadašnje Demokratske stranke, stoji na programu koji je donesen na njezinom posljednjem kongresu i zato kad vas budu pitali što ste vi, odgovorite: demokrati! Jer mi stojimo na stanovištu da, držeći se tih odluka s kongresa, možemo surađivati samo s onim strankama koje imaju programe slične našem…"

Govoreći o mogućoj reviziji ustava Pribićević je u jednom trenutku kazao: "Vidovdanski ustav nije sveto pismo, niti kakova dogma u koje vjernici imaju da bezuslovno vjeruju. Ali danas se revizija ustava traži isključivo da bi se uzdrmala država i u njoj stvorio haos…"

 

Poznati srpski književnik Svetislav Stefanović, pjesnik moderne i priznati prevodilac, na sudu je zatražio zadovoljštinu u književno-autorskom sukobu s isto tako poznatim pjesnikom i prevodiocem Simom Pandurovićem.

Razlog: Stefanović tvrdi da je Pandurović plagirao njegove prijevode Šekspirovih drama, objavivši ih pod svojim imenom u izdanju Srpske književne zadruge. To se najbjelodanije vidi u prijevodu "Hamleta", navodi Stefanović, i "zahteva da se uz pomoć sudskih veštaka dokaže njegova tvrdnja o plagijatu…"

 

U Zagrebu je, u 66. godini, umro Aćim Đermanović, jedan do suosnivača Srpske banke i Saveza srpskih zemljoradničkih zadruga u Zagrebu. Školovao se u Petrinji i Pakracu, a studirao filozofiju na zagrebačkom fakultetu. Radio je u Bjelovaru i Varaždinu.

Jedno vrijeme boravio je u Srbiji i Njemačkoj, gdje je proučavao tamošnje zadrugarstvo, a nakon povratka 1897. godine osnovao je prvih dvanaest zadruga u Hrvatskoj, uglavnom na područjima gdje su živjeli Srbi. Politički je bio aktivan u SDS-u, a posebno se istakao u reorganizaciji seljačkih posjeda i osnivanju oglednih poljoprivrednih gazdinstava na Baniji i u Lici.

 

Gradska vlast Biograda na moru razaslala je po cijeloj zemlji neobičan službeni raspis. "Sve službene ustanove i sve bolnice u zemlji obavještavamo da Blažena Jelić, ovoopćinska zavičajnica, udovica, stara 30 godina, imade do sada devetero vanbračne djece.

Budući da je naša općina siromašna i ne može dalje snositi troškove njenog nevaljalstva, pa tako neće više priznati ni jedno dijete koje porodi ta žena…" Novine dodaju da je "Blažena ovih dana pred vlastima u Biogradu izjavila da uskoro očekuje i – deseto dijete…"