Novosti

Stogodnjak

Prigodan program na godišnjicu izricanja presude

4. 10. – 11. 10. 1924: U veleizdajničkom procesu protiv braće Adama i Valerijana Pribićevića, te još 51 Srbina iz Hrvatske, optužnica ih je teretila "da su stajali u vezi s političkim društvom 'Slavenski jug', kojemu je svrha bila da u Hrvatskoj, Slavoniji, Dalmaciji i Bosni podigne ustanak i sjedini ih u samostalnu državu"

Large stogodnjak

Optuženici u veleizdajničkom procesu 1909. godine (foto Wikipedia)

Novine podsjećaju da su točno prije petnaest godina (5. listopada 1909. godine) izrečene presude u veleizdajničkom procesu protiv braće Adama i Valerijana Pribićevića, te još 51 Srbina iz Hrvatske, koje je optužnica teretila "da su posredno ili neposredno stajali u vezi s političkim društvom 'Slavenski jug' u Beogradu, kojemu je svrha bila da u Hrvatskoj, Slavoniji, Dalmaciji i Bosni podigne ustanak i da uz pomoć kraljevine Srbije i kneževine Crne Gore ove krajeve otrgne od austro-ugarske monarhije i sjedini ih u samostalnu državu…"

Predsjednik raspravnog vijeća zagrebačkog Sudbenog stola Josip Tarabokija tada je trideset i jednog optuženika osudio na vremenske kazne u trajanju od pet do 12 godina zatvora, a ostale oslobodio. Novine također navode da je "do današnjeg dana umrlo 17 optuženih, a umrli su i neki svjedoci optužnice, među kojima i zloglasni agent-provokator i denuncijant Đorđe Nastić, čije su konfidentske bilješke poslužile kao jedna od osnovica optužnice državnom odvjetniku Milanu Akurtiju… "

Uz petnaestu godišnjicu izricanja presude upriličen je prigodan program u Zagrebu pa je "najprije posjećen mirogojski grob Pere Vujaklije koji nije dočekao suđenje, jer je u međuvremenu umro od tuberkuloze u zatvorskoj ćeliji. Na njegov grob su položeni vijenci, a potom se tužna kolona trebala uputiti na Zrinjevac, u prostorije Sudbenog stola, gdje im je suđeno, ali se od toga odustalo. Odatle su zatim svi zajedno otišli u crkvu Preobraženja Gospodnjeg na Preradovićevu trgu, gdje je održan parastos za pokojne drugove, a navečer je upriličena i svečana akademija s koncertom i plesom. Zabavi su prisustvovale i nogometne momčadi 'Hajduka' i 'Jugoslavije'…"

 

Beogradska "Jugoslavija" osvojila je naslov nogometnog prvaka države, nakon što je pobijedila splitski "Hajduk" s 2:1. Nogometaše je na povratku iz Zagreba na željezničkoj stanici u Beogradu dočekalo mnoštvo oduševljenih građana. Ali jedne novine taj doček, uz ostalo, opisuju i ovako:

"Kad su nogometaši posjedali u fijakere da se odvezu u središte grada navijači su ispregnuli konje i nogometaše sami počela voziti uz Nemanjinu ulicu. To se nije nimalo dopalo žandarmeriji, pa je kod Oficirskog doma žandarski klub 'glavnjača', naoružan kundacima i palicama, smjesta krenuo u nimalo sportski protunapad i kundacima počeo, desno i lijevo, zabijati golove iznenađenim nogometašima i njihovoj publici. Tako su žandari oteli prvenstvo 'Jugoslaviji', pa je konačni rezultat bio 10:0 za žandare, jer je pala i krv na strani 'Jugoslavije' i njezinih navijača…"

O svemu se s priličnim zakašnjenjem oglasilo i ministarstvo unutrašnjih poslova, s dvije vrlo šture rečenice: "Sportisti i njihovi navijači hteli su da manifestuju i Ulicom kralja Milana gde su već tri godine zabranjena sva veća okupljanja i manifestacije. Osim toga na ulici su izvikivane i nesportske reči…" O premlaćenima i ranjenima ni jednog jedinog slova, a neke beogradske novine posve su prešutjele incident.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više