Od 25. do 27. listopada nakon duže pauze održava se Balkan forum pod temom "Emancipatorna politika u doba regresije: ljevica u regiji". Koji su glavni aspekti te regresije?
Zadnji Balkan forumi 2012. i 2013. zbivali su se u kontekstu lijeve politizacije cijele jedne generacije poslije financijske krize 2008. I u regionalnom kontekstu tada su se zbivale stvari koje su nagovještavale raskid s tranzicijskim političkim imaginarijem, koji je raspon politički dopustivog i poželjnog svodio na sporove oko stupnja poželjne neoliberalizacije kapitalizma. Kritički stav prema kapitalizmu kao takvom nije bio predviđen.
U godinama poslije 2008. to se, barem među novim lijevim inicijativama, počelo mijenjati. Bilo je to i vrijeme neposredno poslije mobilizacije oko studentskih blokada iz 2009. i borbe oko Varšavske u Zagrebu. U međuvremenu se političko klatno u cijeloj Europi počelo kretati u suprotnom smjeru: Siriza i Podemos su slomljene ili pacificirane, a ekstremna desnica posljednjih godina, pogotovo poslije tzv. "migrantske krize" iz 2015., postaje sve važniji akter na europskoj političkoj sceni.
U brojnim zemljama je sve bliža preuzimanju vlasti, a u slučajevima poput Italije to joj je već uspjelo. Rezultat su, između ostalog, porast ksenofobije, socijalnog šovinizma, napadi na rodnu jednakost i LGBTQ+ prava pod egidom "rodne ideologije". Sličnim procesima svjedočimo i u regiji.
Kako navodite u deplijanu, prethodnih godina različiti lijevi pokreti transformirali su se u stranke, gdjegod s uspjehom. Kako stojimo s emancipatornom politikom u doba stranačkog djelovanja ljevice?
To je pitanje koje pokušavamo postaviti. Do koje mjere je ljevica ulaskom u stranačku politiku i dobivanjem šire prepoznatljivosti uspjela doprinijeti promjenama parametara političkog imaginarija, procedurama vođenja politike, izmjenama paradigme političke komunikacije, demokratskoj mobilizaciji itd.? A do koje mjere se susrela sa strukturnim, institucionalnim, kadrovskim granicama mogućnosti realizacije takve programatike? Što je u tim procesima dobiveno, što je možda izgubljeno?
Kakve strategije su različiti akteri ljevice – i oni koji su ušli u stranački kontekst, sa svojim specifičnim pravilima djelovanja, i oni koji djeluju izvan njega – razvili da odgovore na te nove okolnosti? Ideja Foruma nije da prejudicira odgovore, nego da otvori dijalog i kolektivnu refleksiju o tim i povezanim pitanjima. U različitim zemljama regije, situacije se u nekim aspektima podudaraju, u drugima se značajno razlikuju. Možemo li naučiti nešto jedni od drugih i doprinijeti kulturi razmjene preko nacionalnih granica?
Predstavite nam ukratko program Foruma.
Održat će se šest moderiranih panela, svaki u trajanju od dva sata, s panelistima iz različitih zemalja regije, uglavnom iz govornog područja BHS-a. Svaki panel posvećen je drugoj strateški važnoj temi za regionalnu (i ne samo regionalnu) ljevicu: problematici prelaska iz pokreta u stranku, odnosu sa sindikatima, feminizmima i pitanju roda; problematici migracija, migranata i manjina, okolišnoj pravdi i ljevici i medijima.
