Okretanje brzoj zaradi temeljenoj na nekontroliranom masovnom turizmu došlo je po svoje. U Hrvatskoj, kako pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku i HEP-a, oko 40 posto stambenog fonda trenutno ne služi stanovanju, pri čemu je gotovo 600.000 stanova prazno, 230.000 ih je u kratkoročnom najmu, a 112.000 prenamijenjeno u poslovne prostore. U takvim okolnostima, pogotovo ako se radi u turističkim središtima ili glavnom gradu, praktički je nemoguće pronaći stan za kupnju ili dugoročni najam po razumnoj cijeni, a i svaka dosad predstavljena demografska mjera zvuči kao loš vic. Čini se da su toga napokon postali svjesni u vladi Andreja Plenkovića, pa su prošlog tjedna u prvo saborsko čitanje uputili prijedlog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada kojim će se regulirati budući kratkoročni najmovi stanova.

Zakonom, koji bi na snagu trebao stupiti 1. siječnja naredne godine, predviđeno je da svaki vlasnik koji stan poželi iznajmljivati na rok kraći od mjesec dana najprije mora dobiti suglasnost najmanje 80 posto suvlasnika zgrade kao i svih čiji zidovi graniče s njegovom nekretninom. Isto vrijedi i za najam stanova stranim radnicima, koji su dosad često bili nagruvani u neadekvatne prostore bez odgovarajućih sanitarnih uvjeta, osim u slučajevima kada je najmoprimaca manje od četvero. Ukoliko su rodbinski povezani, njihov broj može biti i veći.

"Posljednjih godina je praksa pokazala da takav oblik korištenja stanova (kratkoročni najam i/ili najam za radnike, op. a.) negativno utječe na kvalitetu stanovanja svih suvlasnika i stanara u zgradi, ali i smanjuje stambeni fond za dugoročno rješavanje stambenog pitanja kao jedne od temeljnih ljudskih potreba. Nadalje, takav način korištenja stambenog fonda pogoduje nerealnom poskupljenju cijena nekretnina, iseljavanju stanovništva iz jezgri gradova na periferiju, smanjuje spremnost vlasnika da sudjeluju u investicijama u zajedničke dijelove zgrade te u konačnici smanjuje dostupan fond za stanovanje", poručili su iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Branko Bačić, čelni čovjek tog ministarstva, objasnio je kako im je predstavljenom mjerom plan vratiti oko 908.000 stanova njihovoj prvotnoj namjeni i smanjiti cijenu kvadrata kroz njihovo stavljanje na tržište.

Dok se iznajmljivači već bune, iz građanskih inicijativa i političkih opcija koje godinama ukazuju na problem nedostatnosti stambenog prostora zbog odanosti diktatu masovnog turizma kažu da se radi o kozmetičkoj mjeri. Ili, riječima članova inicijative Stanari zajedno, koji zahtijevaju hitno zaustavljanje registracije stanova kao apartmana u višestambenim zgradama i provođenje deapartmanizacije u primjerenom roku, Vladin prijedlog nije ništa drugo doli pucanj u prazno.

- Drago nam je da su u Vladi konačno počeli razmišljati o problematici masovnog turizma i nedostatka stambenog fonda zbog pretjerane apartmanizacije, ali smatramo da predložene mjere neće dovesti do pojave većeg broja povoljnijih stanova na tržištu, koje bi mladi ljudi mogli iznajmljivati, u njima živjeti i eventualno ih otkupiti. Problem je što se Vladinim prijedlogom i dalje dopušta otvaranje apartmana u stambenim zajednicama, kao i što će se nova pravila odnositi samo na građane koji se tek namjeravaju baviti kratkoročnim najmom. Zbog toga se nećemo prestati boriti za totalno zatvaranje apartmana u stambenim zgradama, koje bi trebale biti namijenjene stanovanju, a ne bavljenju turizmom - veli Žaklina Jurić iz inicijative Stanari zajedno.

Marin Živković, saborski zastupnik iz redova Možemo!, Vladin prijedlog ocjenjuje kao "zbrzan i kukavički".

- Zbrzan je jer su tek nakon savjetovanja u zakon ubacili takvu odredbu. Pretpostavljam da je to zato što u njihovoj dugo najavljivanoj strategiji stanovanja opet neće biti ništa supstantivno za ograničavanje dnevnog najma. Kukavički je jer nisu dali stvarnu mogućnost ograničavanja turističkog najma lokalnim vlastima. Umjesto preuzimanja političke odgovornosti za priuštivo stanovanje, svu su odgovornost prebacili na susjede i dobrosusjedske odnose, zbog čega će ograničenja biti nasumična i nesistematična - ističe on.

Budući da zakonski prijedlog uopće ne dira u zasićeno tržište dnevnog najma, već će se primjenjivati na nove jedinice, dodaje Živković, teško je vjerovati da će se u značajnoj mjeri povećati ponuda stanova na tržištu dugoročnog najma.

- Da je ozbiljno pristupila ovom problemu, Vlada je mogla napokon krenuti sređivati zastarjele pravilnike o razvrstavanju i kategorizaciji kako bi razlika između obiteljskog i špekulativnog turizma bila jasna. Tako bi napokon mogli na sustavan način sprječavati da se u zgradama stambene namjene otvaraju apartmani - govori zastupnik Možemo!.

Živković smatra da eventualno povećanje ponude stanova na tržištu najma, koje opisuje kao divlji zapad, neće rezultirati priuštivijim stanovanjem. Ističe da nije dovoljno da samo privatni vlasnici svoje stanove stave na tržište, već i da se država mora okrenuti sustavnom povećanju fonda javnih stanova.

Nova pravila odnosit će se samo na građane koji se tek namjeravaju baviti kratkoročnim najmom. Nećemo se prestati boriti za totalno zatvaranje apartmana u stambenim zgradama – veli Žaklina Jurić

- Naš porezni sustav apsolutno pogoduje špekulativnom kapitalu jer je ulaganje u nekretnine u Hrvatskoj jedan od najsigurnijih načina za povećanje vrijednosti imovine investitora, kako domaćih tako i stranih. Rast vrijednosti nekretnina je zastrašujući. U Zagrebu su na godišnjoj razini cijene stanova rasle za 8,8 posto. To znači da stanovi u pravilu imaju veći rast vrijednosti nego što iznosi prosječna godišnja plaća. Trenutni sustav u kojem se "parkira štednja" u nekretnine donosi ogroman prinos, koji je gotovo bez ikakvih nameta ili kočnica, pa se tako svakodnevno povećava nejednakost i onemogućava sigurno, predvidivo i priuštivo stanovanje. Moramo demotivirati štednju u nekretninama ako želimo da stanovi budu za stanovanje, a ne dio špekulativnog kapitala - tumači Živković.

Od 2018. do 2023. cijene nekretnina u Hrvatskoj su porasle za 62 posto, a najmova 18 posto, što je dvostruko više od prosjeka Europske unije. Samo u Zagrebu su se u zadnjih deset godina cijene nekretnina udvostručile. Pritom u Hrvatskoj još nije uveden porez na nekretnine.

- Predlažemo uvođenje poreza na višak nekretninskog bogatstva, proširenje kruga obveznika poreza na dohodak od otuđenja nekretnina te izjednačavanje poreznog tretmana dugotrajnog i kratkotrajnog stambenog najma. Porez na višak nekretninskog bogatstva treba biti socijalno osjetljiv i progresivan. To znači da bi od njega trebali biti oslobođeni vlasnici do dviju stambenih nekretnina, a stopa poreza bi se povećavala sa svakom idućom nekretninom. Takav bi sustav bio antišpekulativan i doprinio bi tome da cijene najma i nekretnina budu priuštivije - govori Marin Živković i ističe kako se čini da će najavljena stambena politika Vlade, a koja podrazumijeva i aktivaciju praznih stanova kroz financiranje njihovih vlasnika, biti kreirana po mjeri veleposjednika, špekulanata nekretninama, građevinskog lobija i agenata za nekretnine.

Iz inicijative Stanari zajedno najavljuju izradu svog zakonskog prijedloga o najmu stanova koji će uputiti Vladi i Saboru. Prikupljaju i potpise za peticiju kojom zahtijevaju apsolutnu deapartmanizaciju svih višestambenih zgrada i konkretne mjere za obuzdavanje štetnih posljedica masovnog turizma. Dosad ju je potpisalo više od 2300 građana.

- Naše ulice i gradovi su zbog masovnog turizma postali loša mjesta na kojima se može vidjeti svašta. Nismo protiv turista, znamo da je turizam u Hrvatskoj prisutan već stoljećima, međutim ne u ovakvom obliku i ovolikom broju. Borit ćemo se da ljudi u svojim stanovima konačno mogu normalno živjeti jer su stambene zgrade namijenjene stanovanju, a ne turizmu i nadamo se da će nas Vlada napokon poslušati - zaključuje Žaklina Jurić.