Povodom 20 godina od donošenja Zakona o obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina i Zakona o službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina, Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta" organiziralo je u ponedjeljak on-line konferenciju na kojoj su brojni sugovornici s različitih aspekata govorili o obrazovanju.

Nakon pozdravnog govora predsjednika "Prosvjete" Mile Radovića, koji je najavio izradu analize za potrebe većeg skupa o pitanju manjinskog obrazovanja, što će ga SNV organizirati početkom iduće godine, prisutnima se obratio i potpredsjednik "Prosvjete" Siniša Tatalović, podsjetivši na zakone donesene u vrijeme kad se na osnovu međunarodnih dokumenata, koje je Hrvatska ratificirala, nastojalo definirati bitna pitanja vezana uz manjine, prije svega – obrazovanje te korištenje jezika i pisma.

Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer istaknuo je važnost ovih tema koje su i danas vrlo aktualne.

- Ne ignorirajući povijest Vukovara i osjetljivost oko pitanja dvojezičnosti, Savjet je uvjeren da ni jedan jezik ili pismo ne smije dovoditi u pitanje suživot većine i manjine na bilo kojem području Hrvatske - rekao je Tolnauer, podsjetivši da su u nekim sredinama i druge nacionalne manjine, kao Česi u Daruvaru, imale problem s nepriznavanjem jezika.

- Ustav RH i Ustavni zakon o manjinama naglašavaju omogućavanje odgoja na manjinskim jezicima u vrtićima i školama, kao i obrazovanje na svim nivoima. Usprkos tome, od vremena mirne reintegracije nije pravno regulisano pitanje škola na srpskom jeziku i na ćiriličnom pismu, za razliku od drugih škola na manjinskim jezicima - rekla je saborska zastupnica Dragana Jeckov.

- Ispunjeni su svi uslovi, ima dovoljno učenika, kapaciteti škola su odgovarajući i ne traže se dodatni troškovi Ministarstva, ali opstrukcijom državnih i županijskih vlasti kao osnivača, škole u Borovu, Negoslavcima i Markušici, nisu preregistrovane i pored zakona donetog pre šest godina to nije stavljano na dnevni red županijske Skupštine uz izgovore o političkoj situaciji, važnim datumima, promeni vlade ili nedoumici oko nadležnosti, iako je prenos osnivačkih prava škola u Vukovaru obavljen u roku od 21 dan - rekla je Dragana Jeckov.

- Srpska zajednica ne traži ništa više od ostalih manjina i ne stoji argumentacija da smo mlada nacionalna manjina, da se druge manjinske škole finansiraju putem svojih matičnih država ili da mi getoiziramo decu - naglasila je Jeckov, ističući i da, suprotno pričama, ne postoje „srpske“ škole ili vrtići - sve ustanove rade po programu koji je verificiralo hrvatsko Ministarstvo obrazovanja – objasnila je Jeckov.

Natalija Koprenica iz Agencije za odgoj i obrazovanje

Natalija Koprenica, iz Agencije za odgoj i obrazovanje, naglasila je da u školama na Kordunu, Baniji, Lici i Dalmaciji, koje je obišla, i u kojima se nastava odvija po modelu C, odnosno dodatnim satima srpskog jezika i kulture, ima problema.

- Učitelji su imali ograničenu satnicu, pri čemu im se prekidao radni odnos preko ljeta, a od roditelja je tražena suglasnost na početku svake školske godine za pohađanje nastave, za razliku od ostalih izbornih predmeta u kojima se traži samo na početku školovanja. Nastava je rascjepkana na pet komponenti kako bi se popunila satnica učiteljima od kojih nitko nije provjeravao imaju li učitelji potrebno znanje srpskog jezika i ćirilice. To je preko Ministarstva ove školske godine riješeno u praktički svim školama - rekla je Koprenica.

- Iako postoje divni primjeri suradnje i podrške ravnatelja i kolektiva, često se učitelji pred ravnateljima ne usude govoriti o problemima. Negdje nema znakova o odvijanju manjinske nastave, a postoji i strah od izlaganja radova djece. Predložila sam da se njihovi radovi stave na vidljivo mjesto, isprva bez imena i prezimena. Problem je i produžena nastava, odnosno ostajanje na šestom, sedmom ili osmom satu što otežava učenje drugih predmeta, kao i otezanje s udžbenicima za koje se nadam da će uskoro biti u rukama djece i učitelja, kao i više lektirnih naslova iz Srbije - kazala je.

Zbog mješovitog stanovništva potrebno je puno tolerancije za usklađivanje želja.

– Dok je u Daruvaru fantastičan suživot Hrvata i Čeha koji imaju dobro opremljenu školu, a u Istri se u škole na talijanskom sve češće upisuju i pripadnici drugih zajednica, ponegdje srpska djeca ne žele pohađati nastavu po modelu C, kako zbog preopterećenja, tako i zbog prijevoza - rekla je Kopenica i naglasila da novi kurikulum, u čiju će se realizaciju uključiti i SNV. olakšava rad. - Treba riješiti educiranje učitelja u manjinskoj nastavi i pomagati im, a učenike motivirati da upisuju manjinsko obrazovanja kroz podršku srpskih institucija - podvukla je Koprenica.

Milan Vukelić, iz Ministarstva znanosti i obrazovanja RH, govorio je o zastupljenosti obrazovnih institucija na manjinskim jezicima.

– Vrtiće na jezicima nacionalnih manjima pohađa preko 2.000 djece, od toga 307 srpske i to većinom na istoku Hrvatske. Postoje i jezični smjerovi na fakultetima, između kojih i Odsjek za južnoslavenske jezike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje se srpski uči u kombinaciji s još jednim jezikom, ali je za nastavnike još uvijek premali interes. Nastavu po modelu A, odnosno kompletnu nastavu na manjinskom jeziku provode Srbi, Talijani, Mađari i Česi, a uz nastavu po modelu B i C, Ministarstvo financira ljetne i zimske škole, te mogućnost dopisno - konzultativne nastave.

Nastavu po modelu A lani je pohađalo 7.159 ili dva posto ukupnog broja učenika u 206 škola i 787 razreda i 789 predavača, mahom u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Istarskoj županiji. Od toga 1.550 srpskih učenika pohađa nastavu po A modelu u sedam osnovnih škola i sa 373 učitelja. Nastavu po modelu B pohađalo je sedam srpskih učenika s 14 učitelja, a nastavu po modelu C 660 učenika u 33 osnovne škole i s 32 učitelja, pri čemu se kod Srba javlja porast broja učenika.

Srednje škole po modelu A pohađalo je ukupno 1.384 učenika u 30 srednjih škola u 181 razredu i sa 406 nastavnika, od toga 532 Srba u šest srednjih škola sa 61 razredom i s 208 predavača. Model C pohađala su 62 učenika u osam razrednih odjeljenja u šest srednjih škola, a srpski jezik je na državnoj maturi polagalo 96 Srba, uz mogućnost ispitnih materijala na manjinske jezike.

Među probleme Vukelić je uvrstio smanjenje broja te nesigurnost učenika i njihovih roditelja, kašnjenje udžbenika, pa i nedostatak kadrova.

- Obrazovanje na manjinskim jezicima bilo je pravi spas u vreme kad se s tim počelo - rekla je Vesna Vujić, ravnateljica Osnovne škole u Trpinji, govoreći o situaciji "na terenu". - Postoje problemi oko zapošljavanja, registracije, kvalifikacija za sekretare i tajnike kao i minimalnog broja učenika za formiranje odelenja. Ipak, čudim se što su mnogi nakon 20 godina još sumnjičavi, jer je manjinska nastava kvalitetna, kao i nastava u drugim školama. Pogodnost je da deca mogu učiti više jezika, ima ih manje u odelenjima, dajemo im kvalitetnije znanje, pa su puno naprednija u nastavku školovanja - rekla je Vesna Vujić.

Siniša Tatalović, potpredsjednik "Prosvjete" (Srbi.hr)

Nina Čolović iz SNV-a naglasila je da je kultura Srba u Hrvatskoj sve kompleksnija u domeni obrazovanja, pogotovo za model C, kao i da su kurikulumi za nastavu na jezicima manjina sve otvoreniji i kreativniji, iako se učesnici u nastavu trebaju snalaziti dok ne stignu udžbenici.

Ukazala je i da na osobitost jezika Srba u Hrvatskoj koji se zasniva na Novosadskom dogovoru i razvija integrativan odnos, odnosno okretanje prema zajedničkom leksiku i konstrukcijama. Naravno tu su i dijalektalno i govorno heterogene sredine jer se nastava organizira po cijeloj Hrvatskoj, rekla je i založila se za slobodu i kreativnost u upotrebi jezika, te osnaživanje govornika.

Naglasila je važnost podrške školama i nastavnicima, ali i pitanje rada u kombiniranim odjeljenjima sastavljenima od učenika više razreda, kao i da je zbog nedostatka kadra potrebno otvaranje studija na učiteljskim fakultetima, kao i nastavničkih smjerova na filozofskim.

- Na papiru sve divno izgleda, ali neke najelementarnije stvari ni nakon 20 godina nisu riješene. Recimo, podrška djeci i obiteljima na ekonomski ugroženim područjima, s obzirom na to da se model C, koji je geografski najrašireniji, provodi na područjima u kojima mnoge obitelji žive u siromaštvu ili u riziku od siromaštva. Škole oskudijevaju didaktičkim materijalima, opremom, kao i raznim oblicima stručne podrške te puno toga na kraju pada na same nastavnike čijim ogromnim trudom i zalaganjem model C velikim dijelom sve ovo vrijeme i opstaje - rekla je Čolović za Novosti nakon skupa.

Svoje viđenje skupa za Novosti je dao i Siniša Tatalović. - Otvorili smo temu o kojoj se do sada nije pričalo na način da su u raspravu bili uključene sve institucije, od Sabora i vladinih ustanova do škola na terenu i nevladinih udruženja, kako bi se govorilo o problemima i nalazilo rješenja. Konferenciju je pratilo 40 osoba, nije bilo disonantnih tonova, a u raspravu su se uključili i ljudi izvan srpske zajednice, slažući se oko najvećih problema - od registracije do malog broja učenika po modelu C, barem po gradovima - zaključio je Tatalović.