Povodom 80 godina postojanja Srpskog kulturnog društva "Prosvjeta", krovne kulturne i prosvjetne institucije Srba u Hrvatskoj, u Centralnoj biblioteci "Prosvjete" u Zagrebu 10. oktobra upriličen je okrugli stol na kojem su o raznim fazama postojanja društva govorili Sofija Božić iz Instituta za noviju istoriju Srbije iz Beograda, Igor Mrkalj, Čedomir Višnjić, Dušan Marinković, Milorad Pupovac i Siniša Tatalović.
- Od institucija koje su trebale biti razvijene kao izraz konstitutivnosti Srba u Hrvatskoj ostala je samo "Prosvjeta". Neke su ugašene odmah nakon rata kao što su Kongres Srba ili Klub srpskih vijećnika, Muzej Srba je transformiran jer je SPC uzeo svoj dio, a ostatak je postao odjel muzeja , rekao je Milorad Pupovac, ističući da se za ponovnu obnovu rada "Prosvjete" 1992. zalagao Srpski demokratski forum. Pripremne radnje započele su 1992. da bi u februaru 1993. Društvo bilo ponovo osnovano. Počelo se s formiranjem pododbora pod Hrvatskoj, da bi se nakon reintegracije istočne Slavonije i Baranje mreža pododbora dodatno proširila.
Također su razvijane aktivnosti Privrednika i Izdavačkog poduzeća, da bi 2015. došlo do krize jer je jedna grupacija pokušala preuzeti "Prosvjetu".
- Nakon desetak godina pravne borbe vraćena je imovina, a zgrada u Preradovićevoj ulici zbog zakonskih prepreka nije mogla biti vraćena putem suda, pa je Vlada Zorana Milanovića "Prosvjeti" darovala njeno vlasništvo. Sada širom Hrvatske postoji mreža srpskih kulturnih centara koji pružaju prostor za rad pododbora, manjinskih vijeća i drugih organizacija, omogućavajući tako prostor slobode i ravnopravnosti - zaključio je Pupovac.
- Osnivanjem "Prosvjete" nastavljena je tradicija organizacija Srba koje su u Hrvatskoj postojale prije Drugog svjetskog rata. Krajem 19. i početkom 20. veka formirane su Srpska banka, Srpske zadruga, Privrednik, uz čitaonice i pjevačka društva, kao i brojne listove i časopise koji su izlazili, što je Zagreb učinilo poslovnim središtem Srba, ne samo u Hrvatskoj, nego i u cijeloj Austrougarskoj - rekla je Sofija Božić i ukazala na veliko značenje Privrednika koji je omogućavao školovanje siromašne srpske omladine kod trgovaca i zanatlija tako da je od 1897. do 1941. Privrednik imao je 40.000 pitomaca.
Okrugli stol je održan u Centralnoj biblioteci SKD-a "Prosvjeta" u Zagrebu (Foto: Nenad Jovanović)
Čedomir Višnjić govorio je o djelovanju "Prosvjete" od osnivanja, ističući značaj Dušana Brkića, Rade Žigića i Stanka Opačića Ćanice koji su 50-ih završili na Golom otoku.
- Društvo je nastalo na partizanskim idejama spajajući nacionalno i prosvjetiteljsko djelovanje, da bi od 50-ih godina djelokrug rada okrenut prema prosvjetiteljstvu – objasnio je Višnjić.
Penzionirani sveučilišni profesor Dušan Marinković naglasio je da Srbi od 1972. do početka 90-ih nisu imali "Prosvjetu", iako je radilo izdavačko poduzeće. U tom razdoblju značajnu ulogu je imao Stanko Korać, zastupajući programske ciljeve Društva. Sredine 80-ih javlja se ideja o reaktiviranju Društva, kazao je Marinković i podsjetio na zbivanja vezana za prvi pokušaj obnove rada.
Siniša Tatalović naglasio je da je u obnovljenoj "Prosvjeti" težište stavljeno na naučno-istraživačku djelatnost.
- Okupljen je niz intelektualaca koji su uspješno vodili projekte. Uz to se radilo i na obrazovnoj te školskoj autonomiji tako da su napravljeni nastavni programi i udžbenici. Nakon raspleta krize u "Prosvjeti" je zatečeno jako loše stanje, od gubitaka - koji su kasnije sanirani - do loših međuljudskih odnosa. Što se tiče članstva, zatekli smo Potemkinova sela s mnogo fiktivnih članova i pododbora od kojih su neki morali biti raspušteni. Sada "Prosvjetu" čini 2.500 članova u 58 aktivnih pododbora - rekao je Tatalović i ukazao na kontinuitet kulturnog amaterizma, održavanja manifestacija, izdavaštva i informiranja. "Prosvjeta" nastoji očuvati srpski kulturni identitet, ali i razvijati kulturu sjećanja, zaključio je Tatalović.
Po riječima historičara Igora Mrkalja, Glina je dugo vremena bila sjedište oslobođenog područja. Partizani su tri puta vodili borbe za oslobađanje grada da bi 11. januara 1944. konačno bila u rukama partizana.
