U dvorani biblioteke "Prosvjete" u Zagrebu u ponedjeljak, 28. novembra, održan je okrugli stol povodom 30. godišnjice obnove rada SKD-a "Prosvjeta" nakon što je početkom 70-ih godina prošlog stoljeća zabranjena.

- Inicijativa za revitalizaciju "Prosvjete" došla je iz Srpskog demokratskog foruma - rekao je Velimir Sekulić koji je na Skupštini u februaru 1993. izabran za prvog predsjednika obnovljenog društva, da bi kasnije niz godina bio voditelj njene centralne biblioteke.

- Za potpredsjednike su izabrani Lazo Mamula iz Gomirja i Miodrag Milošević iz Rijeke, dok je Glavni odbor bio pun uglednih ljudi, od ministra u vladi Čedomira Pavlovića do sveučilišnih profesora i brojnih intelektualaca. Suočavali smo se s optužbama da smo kolaboracionisti, a pokušavali su nam i uzurpirati imovinu. Ukratko, bila je namjera da se "Prosvjetu" razvlasti. Nastojali smo razvijati društvo kao autonomnu kulturnu instituciju i stvarati uslove za formiranje muzeja, naučnih i kulturnih centara, biblioteke koja je počela s radom 1996., kao i razviti mrežu pododbora i omasoviti članstvo. Željeli smo razvijati kulturu kao preduslov afirmacije Srba kao i revalorizacijom kulturne baštine podsjetiti da su Hrvati najveća dostignuća postigli kad su bili zajedno sa Srbima - zaključio je Sekulić.

Milorad Pupovac govorio je o Stanku Koraću koji je od zabrane rada "Prosvjete" početkom 70-ih bio svojevrsni čuvar njene baštine. Podsjetio je i na prvi pokušaj obnove rada 1989. kad je za predsjednika izabran Dušan Starević iz Benkovca koji se s razvojem sukoba našao odsječen od društva.

- Dušan Radaković izabran je 1993. za generalnog sekretara što je bio do smrti, pazeći na financije i administraciju. Slobodan Uzelac, koji je bio predsjednik od 1996., najzaslužniji je za širenje pododbora, od prvih u Zagrebu, Rijeci, Gomirju i Moravicama do razgranate mreže koju je formirao do 2004. Osim toga, pokrenuo je Centar za kulturu te ljetne i zimske škole - rekao je Pupovac.

Čedomir Višnjić govorio je o pokretanju časopisa Prosvjeta 1994., naglasivši ulogu urednika Milorada Novakovića. Podsjetio je kako su kalendar 1995. godine štampali u Sloveniji na ćirilici i takoreći ga prošvercali preko granice.

Po riječima aktualnog potpredsjednika Siniše Tatalovića, "Prosvjeta" danas ima preko 2.000 članova u više od 50 odbora, a društvo provodi brojne naučne, kulturne i prosvjetne aktivnosti.

U raspravi je spomenuta i folklorna tradicija u istočnim područjima, kao i zasluge Branislava Kurucića za razvoj kulturnog amaterizma u "Prosvjeti".