Okrugli stol o uvijek iskričavim hrvatsko-srpskim ili srpsko-hrvatskim odnosima u organizaciji riječkog pododbora Srpskog kulturnog društva "Prosvjeta" Rijeka i Vijeća Srpske nacionalne manjine Primorsko-goranske županije, ispunio je veliku Vijećnicu grada Rijeka do posljednjeg mjesta.
Atraktivni gosti Boris Tadić, bivši predsjednik Republike Srbije u dva mandata i profesori sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, (kao i gostujući profesori beogradskog Fakulteta političkih nauka) Dejan Jović i Siniša Tatalović, analizirali su argumentiranim činjenicama kompleksne hrvatsko-srpske odnose.
Odgovarajući na pitanje moderatora, poznatog riječkog novinara Branka Mijića uz podatak da je broj ovogodišnjih turista iz Srbije u Hrvatskoj premašio prošlogodišnju brojku za čak 60% - nakon čega je aktualni predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio da nikad neće ljetovati u Hrvatskoj - Tadić je ocijenio da su te izjave bile "skaredne i neprihvatljive" i da on osobno nema problema s ljetovanjem u Hrvatskoj, ali dodao je i da su "takvi stavovi nažalost posljedica i političkih signala iz Hrvatske". Naglasio je da nemamo samo mi sve oštrije i kompleksnije odnose, nego i Evropa i globalni svijet. U trenucima kada prestajemo da „razumemo jedni druge, neophodan je otvoren iskren dijalog i ozbiljna diskusija hrvatskih i srpskih intelektualaca o bilo kom pitanju.“
Tadić je podsjetio da je u vrijeme svog mandata kao predsjednik Srbije započeo intenzivno otvaranje odnosa s Hrvatskom još s premijerom Ivom Sanaderom, a intenzivno je surađivao i s predsjednicima Ivom Josipovićem i Stjepanom Mesićem. Nakon dostizanja vrlo visoke razine bilateralnih odnosa došlo je do promjene ljudi na vlasti, njihovih karaktera i političkih identiteta.
Smatra da su hrvatsko-srpski odnosi temelj rješavanja pitanja zapadnog Balkana i da je bolje da ih rješavamo sami, bez asistencija EU, SAD-a ili Rusije.
Naglasio je da su međusobni problemi i dalje ostali, poput pitanja nestalih tijekom rata. "Ne znam jesmo li bili obmanjivani iz službi koje su dostavljale podatke ni što su radile duboke države. Nismo kontrolirali državu do kraja jer nismo bili totalitarni nego demokratski lideri", rekao je Tadić. Ocijenio je da Hrvati i Srbi prestaju razumijevati jedni druge, a da su pri tom najteže pogođeni predstavnici manjina obaju naroda u drugim državama. Odnosi Srbije i Hrvatske definiraju u pozitivnom smislu i stanje u BiH, rekao je Tadić.
Tadić je upozorio da živimo u vrlo opasnom i nepredvidljivom svijetu i osvrnuo se na rat u Ukrajini, ocijenivši da je riječ o "potpuno neprihvatljivoj intervenciji", čak i ako su postojali određeni razlozi poput problema sa širenjem NATO-a. Izrazio je nadu da malim državama na Balkanu neće pasti na pamet da mogu raditi slično, jer razina opasnosti je toliko velika „da nas može odvesti u nesagledive posledice“.
Bivši glavni analitičar predsjednika Hrvatske Josipovića, profesor Dejan Jović smatra da bi ukidanje međunarodnog poretka ili raspad vojnog Zapada, koliko god je imao negativnu ulogu, donio još gore posljedice, jer može doći do stanja anarhije i kaosa, a to je najgori okvir za mržnju. U nacionalne države ne treba vjerovati i one trebaju imati međunarodni nadzor vojnih resursa kao osigurač, iako u nove sukobe ne vjeruje jer bi za to morali postojati motiv, okolnosti i sredstva. Motiva, nažalost, za dalje sukobe ima, okolnosti postoje, jer mnogi su nezadovoljni rezultatima prethodnog rata, ali sredstava nema.
Popis stanovništva pokazao je da je u Hrvatskoj svih manjina zajedno manje nego što je bilo Jugoslavena na popisu 1981., ali da još uvijek ima onih koji misle da je i to previše.
Bivši savjetnik hrvatskih predsjednika Mesića i Josipovića, profesor Tatalović smatra da se teška pitanja poput nestalih s obje strane previše razvlače. Ključni problemi trebaju se riješiti da se ta knjiga zatvori kako bismo mogli ići dalje.
Zaključio je izlaganje pozitivnim razmišljanjem da se sve može promijeniti na bolje i da u prvom redu odnos između politike i kapitala mora biti čist i transparentan. Ne ići na izbore bez vizure kako može biti, nego idejama i rješenjima potaknuti građane na veću izlaznost. O izborima odlučuju građani koji ne iziđu na izbore, a ne izlaze jer ih netko stalno uvjerava da se nište ne može promijeniti. Trebaju znati da oni taj dan imaju karte u rukama i odlučuju kako će izgledati budućnost države i političke zajednice, objasnio je Tatalović.
