U Zagrebu je u prostorijama "Prosvjete" održan stručni skup "Očuvanje identiteta nacionalne manjine kao temelj za stjecanje znanja, vještina i kompetencija" namijenjen svima koji rade s djecom svih nacionalnih manjina u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama.

- U evropskim je zemljama osnaživanje identiteta osoba koje pripadaju nacionalnim manjinama proklamirano kao jedan od imperativa društvenog i gospodarskog razvoja - rekla je za Novosti voditeljica skupa Natalija Koprenica, viša savjetnica za srpsku nacionalnu manjinu u Agenciji za odgoj i obrazovanje (AZOO).

- Nastojali smo odgovoriti na pitanja pridonosi li i preko kojih odgojno-obrazovnih sadržaja, njegovanje manjinske kulture i identiteta kompetentnosti učenika pripadnika nacionalnih manjina te koji faktori olakšavaju, a koji otežavaju ili koče te procese u hrvatskom društvu - rekla je.

- Dijelimo dobar dio teškoća, a onda smo pozvani i da se zajedno potrudimo oko poboljšanja stanja. Jedan od važnih zaključaka je da bi ovakav tip skupa i ovakve teme trebalo pripremati za pripadnike većinskog naroda kako bi i oni produbili svoja znanja, razvili osjetljivost i stekli kompetencije u smislu razumijevanja teškoća s kojima se susreću manjine i aktivnog sudjelovanja u otklanjanju ili smanjivanju istih - naglasila je Koprenica.

Kao uvod u temu skupa predstavljeni su rezultati opsežnog domaćeg istraživanja o stanju, izazovima i mogućnostima odgoja i obrazovanja učenika pripadnika nacionalnih manjina - Srba, Talijana Mađara i Čeha) koje je u 35 škola sa 165 razreda provela Dinka Čorkalo Biruški s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

U nastavku je fokus stavljen na učenje sadržaja koji pridonose očuvanju identiteta nacionalnih manjina, dok se u završnom dijelu govorilo o problemima i izazovima njegovanja manjinskog identiteta kroz odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj. Nakon predstavljanja rezultata istraživanja o nejednakosti i predrasudama, raspravilo se o vezi između njegovanja identiteta manjina i učenja za život u višekulturnom društvu, s naglaskom na kritičko mišljenje te interkulturni i građanski odgoj i obrazovanje. Među izlaganjima izdvojimo ocjenu koju je dao Nandor Čapo, ravnatelj Uprave za nacionalne manjine Ministarstva znanosti i obrazovanja da je nastava na manjinskim jezicima i pismima osim za same manjine, važna i za Hrvatsku.

- Moramo se baviti ne samo očuvanjem, nego i razvojem manjinskih jezika te nastavom na njima jer ti jezici i nastava doprinose da prostor na kojem se to događa bude bogatiji. Nemojmo se  bojati, istražujmo jezik - rekla je Nina Čolović iz Obrazovnog odjela SNV-a, najavljujući skoru međunarodnu konferenciju s temom nastave na manjinskim jezicima.

Generalni sekretar SKD-a "Prosvjeta" Slobodan Živković naglasio je da je obrazovanje jedna od osnovnih i najvažnijih aktivnosti ove krovne kulturne institucije Srba u Hrvatskoj.

- U jako dobroj suradnji sa SNV-om i Zajedničkim većem opština  podigli smo aktivnost i unaprijedili manjinsko obrazovanja. Prioritet u tome ima širenje nastava po modelu C koji je do sada bio nedovoljno zastupljen u gradskim sredinama. Zato je veliki uspjeh što se i u Zagrebu održava nastava s 15 učenika, rekao je Živković.

Milica Stojanović iz ZVO-a govorila je o kulturno prosvjetnim aktivnostima ove srpske institucije koja "pokriva" istok zemlje.

- Na području Vukovarsko-sremske i Osječko-baranjske županije postoji 16 matičnih i deset područnih osnovnih škola s oko 1.500 učenika, kao i pet srednjih škola s 480 učenika u kojima se nastava izvodi na srpskom jeziku po modelu A – kazala je..

Ljiljana Bajac Nikolić, nekad učenica, a sada profesorica gimnazije u Vukovaru naglasila je značenje njegovanja narodnih običaja i tradicija.

- Običaji kulturu čine jedinstvenom, a na osnovu jezika potiče se identitet. Zbog toga trebamo posvetiti naročitu pažnju negovanju i očuvanju kulture srpskog naroda. Kao roditelji nastavljamo rituale i prenosimo ih na svoju decu, a to je uloga i vrtića i škola - rekla je.