Nastavni sadržaji o stradanju Srba u Drugom svjetskom ratu trebali bi biti prošireni, ali učitelji se nemaju gdje upoznati s novim brojnim činjenicama i saznanjima, rečeno je na otvaranju trodnevnog stručnog skupa "Srbi u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu", namijenjenog učiteljima nastave srpskog jezika i kulture po modelu C te profesorima povijesti.

O skupu koji se, u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO) te SNV-a, od 27. do 29. decembra održava u prostorijama Srpske pravoslavne gimnazije "Kantаkuzina Katarina Branković" govorili su nam Natalija Koprenica, viša savjetnica za nacionalne manjine i viši savjetnik za povijest Timur Križak iz AZOO-a.

Po riječima Natalije Koprenice, skup je namijenjen učiteljima koji će saznanja koja dobiju od predavača prenijeti učenicima.

- Radi se o temama vezanim za Drugi svjetski rat, o položaju Srba u njemu, o onome što su preživjeli i proživjeli, gdje su bila najveća stradanja, a gdje solidarnost među ljudima. Želimo da učitelji sve što ovdje čuju prenesu učenicima na najbolji mogući način. Nakon određenih prepreka koje su se desile prilikom priprema skupa u Karlovcu, sretna sam i zadovoljna da smo danas otvorili skup i da govorimo o temama koje su veoma važne za srpsku zajednicu u Hrvatskoj, a koje su premalo zastupljene u javnosti. Zato je bio potreban stručni skup koji će pomoći profesorima, jer oni nemaju potrebnu literaturu. Zato je važno da čuju stručnjake i da naučeno koriste u nastavi - rekla nam je Koprenica.

- U završnom razredu sve je manje vremena za predavanje o Drugom svjetskom ratu i NOB-u kao njegovom dijelu. Nastava se svodi na jedan ili dva školska sata, što je prekratko za razumijevanje složene teme koja još uvijek utiče na naše živote - kaže Križak.

Naglasio je da nedostaje pluralizma u odabiru određenih detalja i da je cijeli koncept zasnovan na 90-im godinama.

- Kad nešto toliko skratite da postane neprepoznatljivo, jasno je da se radi o krajnjoj reviziji. U udžbenicima je sve svedeno na vrlo kratku priču, od ustanka 22. lipnja, Sisačkog partizanskog odreda, partizana kao gerile iz šume, spomene se ZAVNOH i odluke o pripajanju Istre i Dalmacije, a nakon toga rat uglavnom završava pričom o Blajburgu - rekao je Križak i naglasio da se takav kurikulum mora promijeniti.

- Za naše učenike je to povijest njihovih pradjedova i prabaka. Ne zna se što učiniti s baštinom iz rata, što vidimo po oštećenim spomenicima ili skandiranju ustaških poklika na utakmicama. Društvo to načelno osuđuje, ali volje za suštinskom promjenom nema - istaknuo je.

Skup je trebao biti multidisciplinaran, ne samo za učitelje koji predaju po modelu C, nego i za njihove kolege iz škola, pa bi s obzirom na oskudnost vremena za obradu, nastava o tim temama dala puno bolje rezultate. Zbog političkih pritisaka skupu je promijenjena namjena pa se sada održava samo za učitelje po modelu C, ali sudjeluju i povjesničari koji su se ranije prijavili, istaknuo je Križak.

Milorad Pupovac na stručnom skupu (Foto: Nenad Jovanović)

U uvodnom obraćanju predsjednik SNV-a Milorad Pupovac rekao je da su od 90–ih na sadržaj nastave djelovale okolnosti koje su djelomično rezultat političkih promjena – iz jednog političkog sistema u drugi, iz jedne u više država, iz socijalističkog tipa demokracije bez pluralizma partijskog tipa u liberalni partijski sistem, iz višenacionalne federacije u uglavnom jednonacionalne države.

- Razumijevanje dugogodišnje zajedničke povijesti hrvatskog i srpskog naroda, uključujući i Srbe na prostoru Hrvatske izazov je i za državu i za srpsku zajednicu u njoj. Zato je važno temi trezveno pristupiti i biti protiv svake isključivosti koje možemo prepoznati u pristupu, bilo od strane države i njenih aktera ili sa strane srpske zajednice u Hrvatskoj. Podjela ne smijemo produbljivati da ne završimo u sukobima i nesporazumima, nego u mogućnosti razgovora o tome - rekao je Pupovac i podsjetio da su podjele vidljive i na primjeru rasprave oko nedavno uklonjenog udžbenika povijesti.

– Problemu treba pristupiti na zreo i odlučan način. Iako je u nekim aspektima revizija prošlosti neizbježna, negiranje i prešućivanje cijele povijesti može biti samo pogubno, naglasio je Pupovac.

Tema je zanimljiva i osjetljiva, rekao je domaćin, direktor gimnazije o. Slobodan Lalić, dok je v. d. ravnateljice AZZO-a Darija Kurtić naglasila ulogu i djelovanje Agencije te da su empatija i suradnja važni u pružanju podrške učiteljima i učenicima.

Timur Križak u svom je predavanju ispričao neke nove spoznaje o NOB-u, dok je

Dušan Marinković govorio o NOB-u kao temi u nastavi književnosti. Milan Radanović iz Arhiva Srba govorio je o sličnostima i razlikama u položaju Srba u Dalmaciji i Lici u Drugom svjetskom ratu u kojem su pretrpjeli velike demografske gubitke, dok je profesorica iz Dalja i savjetnica iz Ministarstva znanosti i obrazovanja Jadranka Radošević govorila o Branku Ćopiću i njegovim djelima vezanim uz, kako je rekla, borbu u kojoj je izginula cijela jedna mladost.

Skup se nastavlja predavanjima o nastavi o NOB-u, kao i o partizanskim pjesmama i njihovim muzičko-tekstualnim karakteristikama, kolektivnom iskustvu civila u ratu, ustaškom pokretu i NDH, stradanju njenih građana, glinskom kraju u ratu. U planu je i da učesnici obiđu memorijalni park Dotrščinu gdje su od 1941. do 1945. ustaše streljale oko 7.000 Zagrepčana.