Novosti

Društvo

Srbi kao hegemonisti

U školskim udžbenicima učestalo je negativno predstavljanje Srba kao kolektiviteta u lekcijama gdje se spominje srpska hegemonija. Mađarska manjina se izjednačava s djelovanjem mađarskih vlasti kroz povijest. Sve Talijane stavlja se u koš s onima koji su provodili talijanizaciju

Large ppvrh   1

Analiza je napravljena na traženje ureda Anje Šimprage

Petar Preradović, Grigor Vitez i Vladan Desnica u školskim udžbenicima u Hrvatskoj se navode kao pripadnici većinskog, hrvatskog naroda. Učestalo je negativno predstavljanje Srba kao kolektiviteta u lekcijama gdje se spominje srpska hegemonija. Osim toga, evidentno je izostavljanje navođenja nacionalnosti značajnih Srba u 38 posto spominjanja ovih ličnosti. U udžbenicima iz kojih uče najmlađi, u još većem postotku ne spominje se romski nacionalni identitet. Mađarska nacionalna manjina se često izjednačava s djelovanjem mađarskih vlasti kroz povijest. Također se sve Talijane stavlja u koš s onima koji su u prošlosti, primjerice, nametali talijanski jezik.

Ovo su samo neki od primjera koje smo pronašli u "Analizi predstavljanja nacionalnih manjina u udžbenicima i kurikularnim dokumentima Republike Hrvatske". U studiji, čija je izrada zatražena od Ureda potpredsjednice Vlade Anje Šimprage, istraživan je prikaz nacionalnih manjina u nastavnim materijalima. Po prvi put se pokušalo sistematično obraditi udžbenike društveno-humanističkih znanosti u dominantnom obrazovanju, i to iz predmeta: Hrvatski jezik, Glazbena kultura, Glazbena umjetnost, Likovna kultura, Likovna umjetnost, Priroda i društvo, Povijest, Geografija, Etika te Politika i gospodarstvo. Usto, provjereno je da li su udžbenici usklađeni s kurikularnim dokumentima.

Autor publikacije i voditelj istraživanja Dejan Stjepanović sa Sveučilišta u Dundeeju iz Ujedinjenog Kraljevstva, ocijenio je značajnom usklađenost predmetnih kurikuluma s nacionalnom i evropskom praksom. Međutim, dodao je, evidentan je manji problem oko balansiranja između kreiranja pozitivnog nacionalnog identiteta i prihvaćanja, odnosno inkluzije manjina. Što se tiče samih udžbenika iz kojih se obrazuju nove generacije, Stjepanović u razgovoru za Novosti ističe da je problematično što se o manjinama često govori kao o kolektivu.

- Ne predstavlja se opozicija, različito mišljenje unutar manjinske grupacije. Stječe se utisak da je čitava mađarska nacionalna manjina sudjelovala u mađarizaciji, da su svi Talijani anektirali Istru i Dalmaciju. Nasuprot tome, imamo povijesne ličnosti koje bi mogle biti iskorištene da se prikaže fluidnost identiteta - objašnjava istraživač.

U preporukama na kraju studije navodi se da bi autori trebali izbjegavati kolektiviziranje i identificiranje manjinskih grupa s određenom vlašću ili režimom. U kurikulumu se pak većina uputa može svesti na to da "autori udžbenika trebaju promovirati nacionalni identitet". Manjine se spominju eksplicitno samo na jednom mjestu, dok se sve ostalo vezano uz njih izražava kroz lekcije o međukulturnoj kompetenciji i poštovanju različitosti. Zanimljivo je da se u predmetnom kurikulumu za Geografiju kao konkretan zadatak, piše istraživač, predlaže "posjet učenika veleposlanstvu neke europske države ili nekoj zajednici europskih manjina u Hrvatskoj". Stjepanović primjećuje da nije jasno zašto se potenciraju europske manjine, uzimajući u obzir povećanje broja neeuropskih manjina u Europi.

- Obrazovni sistem u bilo kojoj državi, pa tako i u Hrvatskoj, zamišljen je da izgradi nacionalni identitet učenika. Nacija postoji kroz institucije. Jedna od esencijalnih institucija nacije je škola. Najfrapantniji primjer koji smo našli je onaj o Petru Preradoviću. Umetnut je u sekciju o pravopisu uz slike Vukovara i Zadra na kojima je ispisan odlomak njegove poeme. Tko god se bavi manjinskim, identitetskim pitanjem bit će mu jasno da to može proizvesti neke nuspojave, odnosno da tome nije mjesto tu. Rekao bih da nikad nećemo imati jedan udžbenik, kao što nemamo jednu službenu povijest. Zato možemo imati multiperspektivnost. To se dosad nije dovoljno potenciralo. Pretpostavlja se da učenici imaju jedan fiksni identitet ali nije tako. Djeci je lakše razumjeti da netko ima više identiteta, da je on promjenjiv - naglašava naš sugovornik.

Ne predstavljaju se različita mišljenja unutar manjinskih grupacija – Dejan Stjepanović

Na pitanje da li je u udžbenicima dovoljno jasno definiran i objašnjen položaj nacionalnih manjina u Hrvatskoj, Stjepanović odgovara negativno. On u preporukama za nakladnike ukazuje na potenciranje intersekcionalnosti, odnosno na obuhvaćanje višestrukih identiteta. Rod je, pokazuje njegova analiza, općenito malo zastupljen u predstavljanju manjina. Kod srpske manjine u više od stotinu opažanja vezanih za imenovane ličnosti, samo se deset odnosi na žene. Stjepanović smatra da bi rodna, regionalna, lokalna i pripadnost različitim društvenim slojevima trebale biti zastupljenije. Na taj način bi se bolje razumio koncept nacionalnih manjina.

U jednom udžbeniku povijesti za osmi razred govori se o kulturi sjećanja u kontekstu rata od 1991. do 1995. Autori prikazuju dokument Vlade u kojem se navodi da je "pobjeda u Oluji bila traumatična za mnoge hrvatske Srbe koji je ponajprije povezuju s odlaskom dijela srpskog stanovništva iz njihovih domova i zavičaja na dotad okupiranim područjima". Isti udžbenik prikazuje kolonu izbjeglica u ljeto 1995. godine i postavlja pitanje: "Što misliš, zašto isti događaj dvije strane tumače na posve suprotan način?" Istraživač navodi da je ovaj primjer korak prema razumijevanju, ali da su i dalje korišteni stereotipi.

Kada je riječ o romskoj nacionalnoj manjini, u studiji piše da Romi, za razliku od Srba, odnosno romski pridjevi nisu direktno povezani ni u jednom opažanju s negativnim predstavljanjem ili stereotipima.

- Ima jako malo primjera u kojima se Romi spominju, nema onih koji su značajni za Hrvatsku već samo međunarodno i globalno poznatih. To već govori dosta. Mislim da postoji određen strah izdavača da bi ih se moglo optužiti da neku vrstu rasizma. I onda, umjesto da se govori o Romima, stavi ih se sa strane i o njima se ne govori. Ne postoje lične priče, iskustva, intervjui s Romima koji su, primjerice, preživjeli Drugi svjetski rat - objašnjava Stjepanović.

Nina Čolović, istraživačica iz Arhiva Srba, smatra da domaći udžbenici predstavljaju suženu optiku, da autori nude interpretaciju koja se čita iz perspektive hrvatske nacionalne države i etniciteta.

- Ako se bavimo društvenim presjekom za određeno razdoblje, mora biti jasno da su se u njemu dešavala razna previranja i da su se, u različitim oblicima, gradili interetnički odnosi. Ne gledaju se prožimanja, ekonomske i socijalne razlike. Nije moguće baviti se manjinama i obrazovanjem u vakuumu. Trebamo postaviti pitanje čemu Nikola Tesla u udžbeniku? Tesla je tamo da prenese nekakav set vrijednosti i da djeci bude ulaz u jedan oblika rada. On je netko tko je pokušavao napraviti nešto plemenito za čovječanstvo svojim znanstvenim radom i ta plemenita narav njegov rada pripada svima. Imamo priliku da se kroz Teslu i njegov doprinos zapitamo zašto nemamo struju na nekim područjima? Hajde da pričamo o Baniji, o manjini ovdje i sada. Poanta obrazovanja je senzibilizirati - govori Čolović. Podsjeća da je etnicitet shvaćen na banaliziran način. Jedna od predrasuda je da su svi Srbi ili Srpkinje iz Srbije i da govore srpski jezik.

- Zapravo je to puno kompleksnije i heterogenije. Treba ukazati da manjina nije homogena bezlična masa. Treba manjine predstaviti isto kao i ostatak društva. Pripadnici manjina također imaju različite poglede na svijet i razgranate živote - zaključuje Čolović.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više