Uzurpacija zagrebačkog Trga bana Jelačića, koju svake prve subote u mjesecu provodi određen broj ekstremnih katolika "molitelja" što se klečanjem bore protiv ženskih prava i zabranu pobačaja, navela je više nevladinih organizacija i stranaka, uz spontano okupljene grupe građana, da formiraju kontramiting na kojem je, prema procjenama, bilo i više učesnika nego na skupu molitelja.

Štoviše, među zagovornicima prava žena je bio vrlo velik broj mladih ljudi, što se za ove prve ne bi moglo reći. Između ostalih, među njima su bili članovi udruge Domino, uz umjetnicu Arijanu Lekić Fridrih koja već četvrtu subotu, otkako su "klečavci" počeli uzurpirali trg, provodi svoj umjetnički projekt "Tiha misu".

"'Tihom misom' želimo upozoriti na poraznu statistiku o sigurnosti žena u društvu. Prošli mjesec imali smo 13 ruža za 13 žrtava femicida lani u Hrvatskoj. Ovaj put smo imali bijelu ružu za jednu ženu koja je preživjela femicid, ali nije njezino dijete", istaknuli su iz udruge Domino uz ocjenu da to možda i neće zaustaviti molitelje, ali da bi voljeli čuti što o takvim klečećim skupovima misle gradske vlasti, kao i nadležna tijela koja im daju dozvole. Pogotovo što su uz pozivanje na kršenje izborenih prava za žene, na skupu bila i neka protuzakonita ustaška obilježja, naglasili su iz udruge Domino.

Protest su organizirale i članice Ženske mreže koje su za tu priliku došle iz mnogih krajeva Hrvatske.

- Danas radimo antiprotest takozvanim moliteljima jer smatramo da problem odnosa države prema ženama nije u skladu s ustavnim vrednotama i zato su žene iz Splita, Lošinja, Križevaca, Pakraca, Zagreba, Vukovara, Virovitice, Križevaca… došle mirnim protestom reći da ne podržavamo njihovu akciju. Moli se na onim mjestima koja su za to predviđena - u crkvi, kod kuće u miru ili u sebi i za sebe. Zato se tu radi o zloupotrebi vjere i Boga. Pravi vjernici ne ponašaju se tako - rekla nam je Mirjana Bilopavlović iz Pakraca.

Protest protiv pokušaja manipulacije ženskim tijelom (Foto: Nenad Jovanović)

- Ne možemo se u 21. stoljeću vraćati nekoliko stoljeća u pravima žena. Žalosno je da moramo pokazati mladima da se prava teško stiču, ali se bez njih lako ostaje. Neravnopravnost spolova je ta koja generira nasilje. Da je stanje dobro, žene ne bi bježale u skloništa kao žrtve nasilja. Nažalost, U Hrvatskoj, Evropi i svijetu svaka treća žena doživi nasilje. Cijeli se sustav brine da se počinitelju ništa ne dogodi, a kopa se po prošlosti žrtve: kako je bila obučena, da li je pila, da li je imala više partnera, i slično - kazala nam je Desa Kolesarić iz Virovitice.

"Zahtjev muškaraca za uspostavu njihovog autoriteta u obitelji je retrogradan, protuustavan i anticivilizacijski. Prosvjed sa zahtjevom za podčinjavanjem, odnosno diskriminacijom žena, sukladno pozitivnom zakonodavstvu, trebao je biti zabranjen. Simboličnom akcijom pokazujemo da ne pristajemo ni na čije zadiranje u odluke žena o njihovom seksualnom životu i odijevanju. Ne priznajemo gospodare ni u privatnom ni u javnom životu! Ženska mreža Hrvatske inzistira na autonomiji žena i poštivanju međunarodnih standarda zaštite ljudskih prava", stav je Ženske mreže.

Podršku ženama je dao i europarlamentarac Predrag Fred Matić.

– Ono što se događa s druge strane trga neodoljivo podsjeća na Poljsku i Mađarsku, a kad spominjemo te dvije zemlje, ne možemo biti previše optimistični. Pored tolikih problema najveća je briga nekima u Hrvatskoj kako se žene odijevaju i ponašaju. Zato očekujem od molitelja da se i oni prime usisivača i pokažu kako vole žene. Uostalom, mnogi Iranci kažu da zbog onog što se dešava u njihovoj zemlji nisu ponosni što su Iranci. Jedino u Hrvatskoj neki žele biti Iranci, ali nećemo im to dopustiti, dok god su ovdje stranke i nevladine udruge. Nemam ništa protiv da se netko moli, međutim ono što se iza takvih skupova krije, vidjeli smo u povijesti, vodi prema lomačama. Neću dopustiti da žene budu drugotne - naglasio je Matić.

Fred Matić (Foto: Nenad Jovanović)

Pitali smo ga plaši li se da će i Hrvatska u ovom smislu postati kao Poljska.

- Ako im dopustimo - hoće. Oni ulaze na mala vrate gdje god mogu, a vode ih marginalci koji žele postati netko i nešto. Dok se žene premlaćuju, oni brinu hoće li žene biti čedno odjevene. To nisu pozitivne poruke. Pokažite se u nekim dobrim stvarima, budite umjetnici, znanstvenici i akademici - naglasio je.

Pitali smo ga i da komentira žene koje su među moliteljima.

– Mogu dati dva primjera. Kad smo govorili o dostupnosti menstrualnih potrepština i polomili se da se smanji porez, onda ustane žena i kaže da to ne treba. Kao i kad smo se u Evropskom parlamentu borili da muškarci i žene budu jednako plaćeni, također ustane žena i kaže da to nije potrebno – objašnjava Matić.

Među okupljenima je bilo i dosta članica "Hrabrih sestara", organizacije koja ženama daje podršku, informacije o pobačaju, odnosno gdje ga i kako obaviti, koja su njihova prava…

- Mi ne dogovaramo pobačaje, ali ženi pružamo emocionalnu podršku, pogotovo kad zbog stigme ne mogu reći ukućanima da su trudne. Emocionalno podržavamo žene koje se odluče na pobačaj i poštujemo njihovu anonimnost. Ako dolaze iz drugih gradova, osiguravamo im smještaj i dajemo informacije gdje mogu obaviti zahvat u inozemstvu, s obzirom na lošu praksu u Hrvatskoj. Osim što 59 posto liječnika ima priziv savjesti, ima puno slučajeva odugovlačenja dok ne bude prekasno za legalan pobačaj ili zbog neugodnosti u komunikaciji. Djelujemo u Hrvatskoj i Sloveniji, ali su nam se počela javljati žene iz Srbije i BiH - ističe Nada Peratović i dodaje da su neke žene odustale od pobačaja, ali su im zahvaljivale na podršci.

Grupa aktivista Radničke fronte otišla je i među molitelje, ali osim mrkih pogleda, pitanja što će oni tu i unošenja u lice, ništa se nije desilo, možda i zbog prisustva policije koja je razdvajala dva skupa, tako da nije bilo incidenata.

– Javni prostor moramo obraniti od govora netolerancije jer netolerantne ne možemo tolerirati. Ne možemo tolerirati zagovaranje ograničenja ženskih sloboda i prava te povratak patrijarhata jer to vodi zabrani pobačaja. Pobačaj treba ponovo staviti u Ustav i tako ga zaštititi kao pravo koje je - za razliku od Slovenije ili Srbije - u Hrvatskoj izbačeno tokom 90-ih - rekla nam je Katarina Peović iz RF-a.

Osim što su tokom dijela trajanja skupa bili brojniji, pobornici ženskih prava postigli su još jednu simboličnu pobjedu: nakon nekog vremena "molitelji" su se tiho povukli bez ikakvih izjava, što je popraćeno povicima radosti i još snažnijim mahanjem zastavama duginih boja i transparentima ''Prave žene nose transparente'', ''Patrijarhat ubija žene'', ''Moja pipica, moja slobodica'', ''Ni državu, ni boga blizu jajnika moga'', "Bez boga, bez gospodara", "Čednost u razmišljaju, ne odijevanju", kao i porukama "Pobačaj u Ustav".

Ako ne proradi pravna država i pošalje molitelje u crkvu, isti prizor čeka nas i u martu.