Ono što se događalo u prijepodnevnim satima prve februarske subote na zagrebačkom Trgu bana Jelačića upućuje na jačanje svijesti o nužnosti borbe protiv retradicionalizacije hrvatskog društva. Naime, ekstremni katolici koji se za to zalažu na glavnom zagrebačkom trgu molili su glasno već četvrti put. Taj "miroljubiv i apolitičan događaj u Zagrebu organizira bratstvo Vitezovi Bezgrešnog Srca Marijina", stoji u pozivu organizatora, a moli se između ostalog "za domovinu, mir i obraćenje hrvatskog naroda; za muškarce – da postanu duhovni autoriteti u obitelji koji će hrabro svjedočiti i prenositi katoličku vjeru; za život u predbračnoj čistoći i čednost u odijevanju i ponašanju te za obnovu katoličkih brakova" i što je važno istaknuti, "za prestanak pobačaja i otvorenost bračnih parova životu".

Na opasnosti tog "miroljubivog događaja" prvi su upozorili umjetnica Arijana Lekić-Fridrih i udruga Domino koji su također po četvrti put došli na trg kako bi održali zajedničku intervenciju pod nazivom "Tiha misa" i u tišini se suprotstavili propagiranju patrijarhalnih vrijednosti i nametanju arhaičnih modela rodnih podjela i društvenih uloga.

"Ovo je već četvrta 'Tiha misa' koju organiziramo jer želimo upozoriti i na poraznu statistiku o sigurnosti žena u društvu. Prošli mjesec imali smo 13 ruža za 13 žrtava femicida u Hrvatskoj prošle godine, a sada jednu bijelu ružu za ženu koja je preživjela femicid, ali nije njezino dijete. Voljeli bismo čuti što gradske vlasti, policija i Kaptol kažu o onima koji mole za protuustavna prava uz neka ustaška obilježja. Zagovara se nešto retrogradno, ovaj skup je diskriminatoran, ali oni uredno dobivaju dozvolu za njega", kazala je umjetnica novinarima i najavila da će se "Tihe mise" održavati sve dok traju javna okupljanja molitelja.

Ovoga puta Arijani Lekić-Fridrih i članovima udruge Domino priključili su se i brojni građani i građanke koji su došli dati podršku borbi za ženska prava i suprotstaviti se onima koji ih žele ograničiti.

Protest su organizirale i na njega pozvale članice Ženske mreže koje su za tu priliku došle iz mnogih krajeva Hrvatske.

- Došle smo iz Splita, Lošinja, Križevaca, Pakraca, Vukovara i Virovitice na antiprotest takozvanim moliteljima jer ni njihov skup ni odnos države prema ženama nije u skladu s ustavnim vrednotama. Moli se na onim mjestima koja su za to predviđena – u crkvi, kod kuće u miru ili u sebi i za sebe. Zato se tu radi o zloupotrebi vjere i Boga. Pravi vjernici ne ponašaju se tako - rekla nam je dugogodišnja nevladina aktivistkinja Mirjana Bilopavlović iz Pakraca.

Ona smatra važnim da se pokazalo da ima ljudi koji se tome suprotstavljaju i jasno izražavaju svoj stav. Iza nas ne stoje jake organizacije ni sredstva iz bogzna kojih izvora, ali moramo protestirati kako bi nas javnost vidjela i priključila nam se. Zato trebamo biti na ovom trgu i prve subote u martu, dodala je Bilopavlović napomenuvši da je, barem u kontekstu medija, efikasnije demonstrirati u Zagrebu.

- Ne možemo se u 21. stoljeću vraćati nekoliko stoljeća unatrag u pravima žena. Žalosno je da moramo pokazati mladima da se prava teško stiču, ali se bez njih lako ostaje. Neravnopravnost spolova je ta koja generira nasilje. Da je stanje dobro, žene ne bi bježale u skloništa kao žrtve nasilja. Cijeli se sustav brine da se počinitelju ništa ne dogodi, a kopa se po prošlosti žrtve: kako je bila obučena, da li je pila, da li je imala više partnera, i slično - kazala nam je Desa Kolesarić iz Virovitice.

Podršku ženama dao je i europarlamentarac Predrag Fred Matić koji se aktivno zalaže za ravnopravnost spolova.

- Ono što se događa neodoljivo podsjeća na Poljsku i Mađarsku, a kad spominjemo te dvije zemlje, ne možemo biti previše optimistični. Pored tolikih problema najveća je briga nekima u Hrvatskoj kako se žene odijevaju i ponašaju. Zato očekujem od molitelja da se i oni prime usisivača i pokažu kako vole žene. Mnogi Iranci kažu da zbog onog što se dešava u njihovoj zemlji nisu ponosni što su Iranci. Jedino u Hrvatskoj neki žele biti Iranci, ali nećemo im to dopustiti, dok god su ovdje stranke i nevladine udruge. Nemam ništa protiv da se netko moli, međutim ono što se iza takvih skupova krije, vidjeli smo u povijesti, vodi prema lomačama. Nećemo dopustiti da žene budu drugotne - istaknuo je Matić.

Pitali smo ga plaši li se da će i Hrvatska u tom smislu postati kao Poljska.

- Ako im dopustimo – hoće. Oni ulaze gdje god mogu, a vode ih marginalci koji žele postati netko i nešto. Dok se žene premlaćuju, oni se brinu hoće li žene biti čedno odjevene. To nisu pozitivne poruke - naglasio je i pozvao molitelje da se iskažu u dobrim stvarima.

Komentirao je i prisutnost žena među onima koji su klečali.

- Kad smo govorili o dostupnosti menstrualnih potrepština i polomili se da se smanji porez, onda u Saboru ustane žena i kaže da to ne treba. A i kad smo se u Evropskom parlamentu borili da muškarci i žene budu jednako plaćeni, također je žena rekla da to nije potrebno - objasnio je Matić.

Među okupljenima je bilo i dosta članica "Hrabrih sestara", organizacije koja ženama pruža podršku, informacije o pobačaju, odnosno gdje ga mogu obaviti i koja su njihova prava.

- Mi ne dogovaramo pobačaje, ali ženama koje se na to odluče pružamo emocionalnu podršku, pogotovo kad zbog stigme ne mogu reći ukućanima da su trudne. Poštujemo njihovu anonimnost. Ako dolaze iz drugih gradova, osiguravamo im smještaj i dajemo informacije gdje mogu obaviti zahvat u inozemstvu, s obzirom na lošu praksu u Hrvatskoj. Osim što se većina liječnika poziva na priziv savjesti, ima puno slučajeva odugovlačenja dok ne bude prekasno za legalan pobačaj ili zbog neugodnosti u komunikaciji. Djelujemo u Hrvatskoj i Sloveniji, ali su nam se počela javljati žene iz Srbije i BiH - rekla nam je Nada Peratović iz "Hrabrih sestara".

Grupa aktivista Radničke fronte otišla je i među molitelje, ali osim smrknutih pogleda, pitanja što će oni tu i unošenja u lice, ništa se nije desilo, možda i zbog prisustva policije koja je razdvajala dva skupa.

- Javni prostor moramo obraniti od govora netolerancije jer netolerantne ne možemo tolerirati. Ne možemo tolerirati zagovaranje ograničenja ženskih sloboda i prava te povratak patrijarhata jer to vodi zabrani pobačaja. Pobačaj treba ponovo staviti u Ustav i tako ga zaštititi kao pravo koje je, za razliku od Slovenije ili Srbije, u Hrvatskoj izbačeno tokom 90-ih - rekla nam je Katarina Peović iz RF-a.

Osim što su bili brojniji, pobornici ženskih prava postigli su još jednu simboličnu pobjedu: nakon nekog vremena "molitelji" su se tiho povukli bez izjava, što je popraćeno povicima i mahanjem zastavama duginih boja i duhovitim transparentima.

Budući da teško možemo očekivati da će pravna država proraditi i u skladu s Ustavom štititi sekularnost države i poslati molitelje u crkvu, isti prizor čeka nas i u martu. Budući da je važno postići što veću brojnost na takvim demonstracijama, nužna je i koordinacija među organizacijama koje im prisustvuju, a valjalo bi poraditi i na umrežavanju po gradovima jer Zagreb nije jedini grad u kojem su one održane. U Šibeniku se, naime, u organizaciji Šibenske udruge mladih i Fotopoetike također okupilo više desetaka demonstranata za zaštitu ženskih prava, a premda se radilo o mirnom okupljanju organizatorica je pozvana u policiju na informativni razgovor.

"Gradska uprava nam je proizvoljno ograničila vrijeme okupljanja, a onda je odbila vratiti termin okupljanja u vrijeme koje smo i tražili. A kad su se prošli mjesec prvi put okupili molitelji nije pitala tko se i zašto uopće okupio ni za njihove motive. Policija je bila isključivo na Poljani gdje smo mi imali skup, propitivala svaki naš korak i uzela nam jedan transparent", rekla je medijima Maja Šintić iz ŠUM-a i za svaki slučaj od Grada Šibenika za 4. mart zatražila dozvolu za mirno okupljanje na tri lokacije.