Kad se u Hrvatskoj spomene prikazivanje filmova, najčešće se misli na američke blokbastere i dva velika kinematografska lanca, dok brojna nezavisna kina ostaju ispod radara šire javnosti, osim kad su dio nekog od brojnih (i kvalitetnih) filmskih festivala u zemlji. Zapravo su ta nezavisna kina, osim svoje festivalske uloge, itekako važna za razvoj filmske kulture zbog mahom nekomercijalnog repertoara i brojnih filmskih sadržaja. Svoj o(p)stanak na kulturnoj mapi zahvaljuju i politici Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), odnosno programu digitalizacije nezavisnih kina iz proteklih godina, kojim je obuhvaćeno 28 dvorana i šest festivala, a proveden je u suradnji s Ministarstvom kulture. Radi rasvjetljavanja uloge nezavisnih kina razgovarali smo s predstavnicima nekih među njima.

- Kino Europa otvoreno je 1925. i danas je najstarije zagrebačko kino s kontinuiranim namjenskim djelovanjem - kaže Jelena Pašić, voditeljica pres službe.

Dodaje da programe kina financiraju Gradski ured za kulturu, obrazovanje i sport, HAVC i mreža Europa sinema. Vlasnik zgrade je Grad Zagreb, a upravljanje kinom povjereno je 2008. na javnom natječaju Umjetničkoj organizaciji Zagreb Film Festival (ZFF) na period od deset godina.

- Financijska podrška pridonosi stvaranju mogućnosti da pojedine programe planiramo kao cjelogodišnje aktivnosti, pa je dječji program ZFF-a Bibijada prije nekoliko godina postao cjelogodišnji program za djecu Kino Bibijada. Naš kontinuirani višegodišnji rad na dječjim programima u ožujku 2016. rezultirao je prvim festivalom međunarodnog igranog filma za djecu u Hrvatskoj, KinoKino Festivalom - ističe Jelena Pašić.

Mladi, stari, samci, parovi, hetero, homo, sredovječni, ateisti, vjernici, lijevi, desni… Ma svi vam kod nas nađu nešto za sebe – govori Vlado Ercegović iz splitske Kinoteke Zlatna vrata

Prikazuju se raznovrsni filmovi koje uglavnom nije moguće vidjeti u komercijalnim kinodvoranama, pri čemu je najviše filmova europske provenijencije.

- Naš redovni repertoar ovisi o ponudi lokalnih distributera, a kako ZFF djeluje i kao distributer, godišnje prikažemo i desetak filmskih naslova iz vlastite distribucije. U našem programu posebno mjesto zauzima domaći film: tako smo u ovoj sezoni u redovnom programu prikazali desetak domaćih filmova, a velik broj domaćih naslova premijerno se u našem kinu predstavlja publici. I nova ostvarenja iz regije imaju svoje mjesto na našem redovnom repertoaru - kaže voditeljica pres službe.

- Programe prati raznovrsna publika, od djece do umirovljenika. Najveći dio naše publike čini populacija starosti od 25 do 35 godina, kao i ženska publika u dobi od 35 do 50 godina… Na pojedinim festivalima ili projekcijama velika dvorana sa 500 sjedala zna biti popunjena do posljednjeg mjesta. Nemoguće je puniti dvoranu iz dana u dan tokom redovne distribucije pojedinih naslova, ali pojedini filmovi privlače skoro 200 posjetitelja svake večeri - dodaje.

Osim redovnog repertoara, kino ugosti mnoštvo specijaliziranih događanja, od filmskih manifestacija i festivala, preko promocija i predavanja, do okruglih stolova namijenjenih filmskim djelatnicima i zainteresiranoj javnosti.

- Ljeto je godinama bilo svojevrsna crna točka u radu kina. Sada je sve veći postotak turista zainteresiran za program, a s druge strane, zahvaljujući pažljivom planiranju ljetnih programa i sadržaja, interes zagrebačke publike kontinuiran je tokom čitavog ljeta. Već godinama ljetni program baziramo na ideji da ljetne projekcije okupe sve filmove koji su se tokom sezone izmjenjivali na redovnom programu – ove ih je godine čak pedesetak. Zbog svega toga Kino Europa je u posljednjem desetljeću postalo središte suvremene nezavisne svjetske kinematografije, ne samo u Zagrebu već i u regiji. Dom smo gotovo svih većih zagrebačkih filmskih manifestacija i festivala, a publika je prepoznala naša višegodišnja nastojanja da profiliramo kvalitetne i raznovrsne filmske sadržaje, namijenjene različitim generacijama - zaključuje Jelena Pašić.

O riječkom Art-kinu, otvorenom za javnost u prosincu 2008., govori ravnateljica Slobodanka Mišković. Kino je do kraja 2012., kad je osnovana zasebna ustanova, djelovalo u sklopu Odjela gradske uprave za kulturu Grada Rijeke i prikazivalo umjetnički vrijedne suvremene domaće i svjetske filmove, kao i kinotečni program. Cilj je bio spasiti od propadanja i ponovno oživjeti jedan od najljepših javnih prostora u gradu.

- Time je Grad Rijeka ponudio odgovor na trend zatvaranja kina u gradskim centrima i migraciju kina u multiplekse u trgovačkim centrima, koji nemaju sluha za umjetnički vrijedne filmove ni interes za prikazivanje kinotečnih ili programa riječkih autora. A da interes postoji, najbolji su pokazatelji kontinuiran rast broja publike i pozitivni komentari koje dobivamo od publike i gostiju iz svijeta filma - kaže Slobodanka Mišković.

Filmski program je vrlo jasno profiliran i sastoji se od programa nacionalne i svjetske filmske baštine, suvremenih umjetničkih ostvarenja pretežito europske i nezavisne produkcije i edukacijskih programa.

- Poticanje razvoja audiovizualne djelatnosti je jedan od naših glavnih ciljeva, pa posebnu pozornost posvećujemo prikazivanjima i promociji domaćeg filma, s obzirom na to da smo jedino nezavisno kino u Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji s cjelogodišnjim programom - pojašnjava ravnateljica.

U dvije dvorane, Art-kinu Kroacija sa 315 mjesta i novootvorenom Mini Art-kinu sa 20 mjesta, nastoji se postići što raznovrsniji program, što se odražava i na profil publike. Lani je Art-kino posjetilo gotovo 40.000 gledatelja i sudionika raznih tribina, predavanja, radionica…

- Posebnu pozornost posvećujemo mlađim naraštajima: program ‘Škola u kinu’ okuplja više od 7500 učenika osnovnih i srednjih škola godišnje. Lani je pokrenut program ‘Putujuće filmske radionice’ za riječke osnovnoškolce, često imamo predavanja i tribine, ponekad vezane uz sam film i filmsku povijest, a češće uz aktualne teme poput obrazovanja, imigranata, fašizma u suvremenom društvu… - govori Slobodanka Mišković.

Od filmova s prostora bivše Jugoslavije uglavnom prikazujemo sve što je u redovnoj distribucijskoj ponudi, a nerijetko imamo i tjedan srpskog, slovenskog ili crnogorskog filma – kaže Tanja Miličić iz pulskog Kina Vali

Od veljače ove godine djeluje i Specijalna filmska knjižnica u kojoj članovi Filmskog kluba mogu posuđivati brojnu knjižnu i audiovizualnu građu. Pokrenut je i redovan program knjižnice ‘Film izvan okvira’ u sklopu kojeg autori predstavljaju knjige vezane uz filmsku povijest, kritiku i teoriju. U Art-kinu se odvijaju gotovo sve riječke filmske manifestacije i ono ugošćuje gotovo sve vodeće hrvatske filmske festivale.

- Održavanje i razvoj ovih kvalitetnih suradnji te uspostavljanje novih od iznimne nam je važnosti jer želimo riječkoj publici prikazivati aktualne i suvremene filmske naslove koji često ne dolaze u redovnu distribuciju i time postaju praktički nedostupni za kinoprikazivanje - dodaje ravnateljica.

Turistička sezona ne utječe na posjećenost jer je kino prvenstveno usmjereno na lokalnu publiku, što je i uloga kina kao javne ustanove.

- Neke filmske naslove, pogotovo domaće produkcije, prikazujemo s engleskim titlovima, pa nerijetko imamo posjete stranih državljana upravo na tim programima. U svakom slučaju, iz godine u godinu bilježimo rast broja publike i programski se razvijamo, tako da Art-kino bude što dostupnije i raznovrsnije, uz zadržavanje umjetničkih standarda kvalitete. Art-kino želi stabilnost i pozitivnu sliku u javnosti i profesionalnom svijetu i vjerujem da je kontinuirano gradimo - kaže Slobodanka Mišković.

Kino Vali, nekadašnje Kino Zagreb, u Puli djeluje od 2008. i njime upravlja Javna ustanova Pula Film Festival, čiji je osnivač Grad Pula. Prema riječima voditeljice Tanje Miličić, kino se u osamdesetpostotnom iznosu financira od vlastitih sredstava, a 20 posto čine subvencije grada, koji je prepoznao aktivnosti i kvalitetu kina.

- Kako smo jedino pulsko kino, moramo zadovoljiti sve filmske ukuse. Prikazuju se filmski hitovi, nezavisni art-filmovi, dokumentarci, filmovi za djecu, razne retrospektive i kinoteke, filmovi lokalnih autora… A kako je osnovna zadaća JU PFF-a organizacija Pulskog filmskog festivala čiji je glavni program hrvatski film, tokom godine ne prikazujemo puno hrvatskih filmova jer ih u Areni pogleda nekoliko tisuća ljudi. Od filmova s prostora bivše Jugoslavije uglavnom prikazujemo sve što je u redovnoj distribucijskoj ponudi, nerijetko imamo i tjedan srpskog, slovenskog ili crnogorskog filma - nabraja Tanja Miličić.

- Publika je iznimno šarolika i doslovno svih generacija, pa kroz kino sa 209 sjedala godišnje prođe preko 80.000 posjetitelja, a Pula je grad s nešto manje od 60.000 stanovnika. Kad je popunjenost i gledanost u pitanju, daleko smo iznad hrvatskog prosjeka. Digitalizacija je omogućila da idemo ukorak s razvojem tehnologije i prikazujemo filmove od prvog dana njihove distribucije. Ranije, kad su opticaju bile tridesetpetmilimetarske vrpce, često smo čekali da se filmovi izvrte po kinima u većim gradovima i da tek onda dođu do nas. Sada filmove prikazujemo u isto vrijeme kad i Zagreb - dodaje.

Zanimalo nas je kako kino funkcionira u ljetnom razdoblju, odnosno odražava li se turistička sezona na njegov rad.

- Turistička sezona nimalo ne utječe na program kina, iako su turisti naši česti gosti. Povezani smo s brojnim hrvatskim i međunarodnim festivalima, a tokom festivala u Puli brojni se programi održavaju u kinu. Kino Vali je najposjećenija, najdinamičnija i najživlja kulturna ustanova u Puli - ocjenjuje Tanja Miličić.

- Kod nas nema kokica, pica, pića, muzike i foršpana: mi samo prikazujemo dobre filmove - kaže Vlado Ercegović, voditelj Kinoteke Zlatna vrata u Splitu, čiji je osnivač Grad koji zajedno s HAVC-om sufinancira filmske programe koji čine 95 posto aktivnosti kinoteke: ostalo su javne tribine, promocije knjiga, ponekad koncert, kongresi/seminari…

- Osim prihoda od ulaznica i članarina, tu je i mreža Europa sinema koja nas pomaže temeljem godišnjih izvještaja i prodanih karata. Sa svim ovim možemo se pokriti, ali za bolje programe nužna su veća sredstva - dodaje.

U Kinoteci izbjegavaju repertoarnu konfekciju; prioritet su nezavisni filmova s bilo kojeg kraja svijeta, ali prednost ipak ima Europa. Program se kroji prema visokim kriterijima, ali u skladu s mogućnostima i okolnostima.

- Voljeli bismo više prikazivati hrvatski i program iz bivših republika SFRJ. Nažalost, vlasnički odnosi su nesređeni, a film baštinski nije adekvatno postavljen unutar kulturne politike Hrvatske, pa je tako još jedna od kolateralnih žrtava tranzicije i privatizacije - upozorava Ercegović.

- Dvorana ima 142 mjesta i ne postoji pravilo o popunjenosti; sa ‘Zvizdanom’ smo sedam dana imali skoro punu dvoranu u oba dnevna termina. Generalno, konac i početak godine, tamo negdje do dodjele Oskara kad je film praćen u svim medijima, termini su dobre posjećenosti. Toplija vremena, kraj školske godine, završni ispiti… sve to utječe na posjet. Publika nam je različita i po afinitetima i po dobi: od pet godina naviše. Mladi, stari, samci, parovi, hetero, homo, sredovječni, ateisti, vjernici, lijevi, desni… Ma svi vam kod nas nađu nešto za sebe. Na klasicima Vitorija de Sike u punoj dvorani bilo je 50 posto mladih, a Felinijev ‘Amarkord’ mogli bismo prikazivati jednom mjesečno i uvijek bi bilo pedesetak gledatelja - govori voditelj Kinoteke.

- Surađujemo s mnogima, od udruga, preko nacionalnih manjina, do kulturnih centara i veleposlanstava. Naravno, i s domaćim festivalima kad se za to ukaže prilika. U kulturološkom i edukativnom smislu Kinoteka je neizostavni dio Splita više od 50 godina. Bit će tako i dalje, nadamo se, samo da se osigura dobra protočnost filmova i da postoji zdrava konkurencija - optimističan je Ercegović.