U mjesecu u kojem se navršava godina od potresa na Baniji, članovi Vlade, predstavnici Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje te Ministarstva graditeljstva javnosti su predstavili projekt plana izgradnje zamjenskih obiteljskih kuća i višestambenih zgrada na Baniji. Ministarstvo graditeljstva završilo je pozivni natječaj i odabralo dva tipa zamjenskih kuća koje će birati građani čiji su objekti stradali u potresu. Banijcima će biti ponuđena dva tipa kuća – ruralni i urbani u tri tlocrtne veličine sa šest konstrukcija. Rečeno je da oni koji se odluče za određen tip kuće neće morati trebati lokacijsku, građevinsku ni uporabnu dozvolu. Vlada će pojednostaviti proces tako što će se na temelju izdanog rješenja stjecati pravo upisa u vlasničku knjigu i ucrta u katastar temeljem izvedenih radova i izvješća nadzornog inženjera.
Nakon predstavljanja obnove, u javnosti otvorena mnoga pitanja. Za početak, što bi to bile ruralne, a što urbane kuće? U Vladi objašnjavaju da je tradicionalni tip kuće prizemnica s visokim potkrovljem i uobičajenim krovom "na dvije vode", što je najčešći tip kuće na Baniji. Urbani tip bila bi široka prizemnica, ali s nižim potkrovljem "na četiri vode", tj. krovom koji pada na četiri strane.
Arhitekt Ivan Križić iz Hrvatske komore arhitekata smatra da je neprimjereno koristiti pojmove "tradicionalno" i "urbano", jer te odrednice nemaju veze s prostornim uređenjem, graditeljstvom a ni s teorijom arhitekture. Smatra da ljudi prije svega trebaju krov nad glavom, kakav god bio. Križić kaže da je godinu dana nakon potresa objavljen plan izgradnje, ali da nije jasno tko je autor, niti kakva projektna dokumentacija stoji iza toga, bez jasno razrađene dinamike, plana i logistike.
- Biraju se izvođači na temelju troškovnika koji nisu povezani s projektnom dokumentacijom, barem ne javno objavljenom. Ovo je ishitrena odluka bez cjelovitog pristupa obnovi, a to je presudno za Baniju. Taj kraj nije dobio cjelovitu obnovu ni nakon zadnjeg rata i vidjeli smo posljedice toga nakon potresa. Sada je to nužno. Nije samo smisao sagraditi kuću - smatra Križić.
Krov nad glavom, kakav god bio – Ivan Križić (Foto: Saša Zinaja/PIXSELL)
Vlada je objavila realizaciju obnove u pet faza. Prvi korak učinjen je 8. decembra kada je pokrenut postupak javne nabave za 30 urbanih kuća suhe drvene gradnje. Druga faza planirana je za 15. decembar i pokretanje postupka javne nabave za 30 tradicionalnih kuća klasične zidane gradnje. Predviđena je izgradnja 10 kuća od 55 kvadratnih metara, 10 od 70 i isto toliko kuća veličine 85 kvadratnih metara. Treća faza kreće 22. decembra kada će biti pokrenut postupak javne nabave za 30 urbanih kuća klasične zidane gradnje. Sedam dana poslije toga pokrenut će se postupak javne nabave za 75 tradicionalnih kuća drvene montažne gradnje. Kako navode iz Vlade, planirano trajanje postupaka nabave je pet tjedana od dana pokretanja. Peta, ujedno i zadnja faza planirana je za 28. decembar kada se očekuje pokretanje nabave za zamjenske višestambene zgrade. Planirana je izgradnja četiri kuće u Petrinji sa 72 stana, četiri u Glini sa 52 i dvije kuće u Topuskom sa 26 stanova. Planirano trajanje postupka nabave i početka radova je tri mjeseca.
Što se tiče javnih nabava, napominje Križić, moguće je da se svi potrebni poslovi ugovore. No, smatra on, realizacija je nerealna s aspekta građevinske industrije i operativnosti. Govori da nedostaje presudna činjenica za građevinsku operativu, a to je prostorni raspored kuća. Prema najavama Vlade, godišnje će biti moguće izgraditi 500 kuća.
Gordan Hanžek, državni tajnik Središnjeg ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, kazao je da će u januaru početi priprema terena i sklapanje ugovora s izvođačima. Hanžek je rekao da postoji 1035 zahtjeva za izgradnju zamjenskih kuća te da će s prvim martom i povoljnijim vremenskim uvjetima početi prvi radovi.
- Vidjeli smo koliki je bio problem pregledati sve kuće u prvim danima nakon potresa. To je trajalo mjesecima jer su neka sela zabačena i nepristupačna, toliko da se tamo jedva stiže i traktorom, a kamoli s nekom građevinskom operativom. Pogotovo ako govorimo o montažnim i polumontažnim kućama za koje je potrebna malo jača mehanizacija. Dakle nemamo cjelovitu sliku plana obnove - objašnjava Križić.
Kada je riječ o ulozi i nadležnosti Fonda za obnovu, Ministarstva graditeljstva i Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, koji je prema Zakonu o obnovi nositelj aktivnosti izgradnje Banije, Križić smatra da su nejasne nadležnosti.
- Mi kao struka smo od početka godine govorili da se mora uspostaviti nacionalno koordinacijsko tijelo koje će biti međuresorno i interdisciplinarno, koje će probleme sagledavati cjelovito od prvog dana. Sada vidimo da ni na ovoj najbazičnijom razini, kada se govori isključivo o gradnji, mi imamo tri tijela za koje nitko od nas ne može sa sigurnošću reći tko je nadležan za što i tko će u konačnici donositi sve odluke. Tko će ih provoditi, a tko nadzirati. Ništa još nije pokrenuto, jer se nije ulazilo u neke podzakonske i zakonske odluke kojima se obnova pokušala ubrzati, a zapravo se sve još više zakompliciralo. Bar za sada ne vidimo jasnu ulogu nijednog od tri nadležna tijela. Pogotovo u kontekstu Banije, gdje imamo Središnji ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje koji je nadležan za obnovu, a s druge strane Ministarstvo graditeljstva koje donosi sve odluke. Potom te odluke Fond za obnovu treba provoditi - pokušao je pojasniti naš sugovornik.
Osim toga, nije do kraja jasna ni uloga lokalne samouprave u obimnom poslu koji predstoji narednih nekoliko godina. Lokalna samouprava tako čini četvrtu kariku u cijeloj priči, a ona je, koliko je poznato, nadležna za uklanjanje objekata i pripremu gradilišta. Peti element zahtjevne obnove je sam čovjek, onaj koji je u potresu ostao bez kuće, a koji je po svemu sudeći, najmanje upućen u sve birokratske, arhitektonske, građevinske i druge zakonitosti.
