Osim neizvjesnog plasmana proizvoda, dobar broj vlasnika OPG-ova muči mukotrpna procedura izdavanja propusnica za napuštanje mjesta prebivališta koje su donedavno mogli dobiti samo vlasnici, ali ne i članovi njihovih porodica. Ovih dana propusnice se mogu izdavati i za jednog člana domaćinstva, ali mnogi se i danas ne snalaze s e-propusnicama. Udruga OPG-ova Hrvatske ‘Život’ zatražila je hitnu reakciju odgovornih jer se poljoprivrednicima ne omogućuje normalno poslovanje zbog uskrate propusnica.

- Problemi s nedobivanjem propusnice utječu na rad poljoprivrednih gospodarstava u jeku sezone kada moraju imati sve djelatnike i obitelj na raspolaganju, a na obavljanje potrebnih radova obavezuje poštivanje zakonskih odredbi i europskih uredbi, ističu u Udruzi, podsjećajući da je neizdavanje propusnica u nekim elementima kršenje Ustavnih prava na rad i vlasništvo te direktno utječe na poslovanje tvrtki i OPG-a koji se bave poljoprivredom.

Turizma ove godine neće biti. Nema narod novaca, ne može se ništa prodati. Sirili smo sireve ali više to ne radimo. Imamo 100 komada sira. Sve je vakumirano i sada neka Bog zna hoće li se baciti – pita se Milan Kraguljac iz Plaškog

Na probleme s propusnicama upozorio je i dobar dio naših sugovornika s terena. Željko Rađen iz Otišića u Splitsko-dalmatinskoj županiji, vlasnik jedinog matičnog stada ličke pramenke, kaže da je sezona janjenja na izmaku, pa s bratom Jovicom uklanja draču kako bi pripremio livade za košnju u maju.

- Imam propusnicu kako bih mogao kupovati u Sinju jer u Vrlici u čijem je sastavu Otišić, ima malo toga. Ovih dana moram i u Korenicu kako bih nabavio ovnove za reprodukciju. Već sam dobio i e-propusnicu. Repromaterijal smo nabavili, situacija je pod kontrolom, provodimo mjere predostrožnosti u vezi epidemije – navodi Rađen.

Milan Stojić iz Bitelića u Općini Hrvace, poznat je u tom dijelu Dalmacije po uzgoju lavande. Nema problema s propusnicama, ali ima s otkazivanjem narudžbi.

- Bilo je interesa za kupovinu u visini 20.000 kuna, ali kad je nastupila kriza oko korone, ljudi se više nisu javljali. Srećom, lavanda nije kvarljiva. Izrađujemo i punimo vrećice, prosijavamo suhi cvijet kojeg imamo oko 150 kilograma uz sto litara ulja. Čekamo što će biti s natječajem za štand u Baškoj Vodi gdje smo svojim proizvodima prisutni svakog ljeta. Ako bude nešto od turističke sezone od jula do septembra, bit će dobro - rekao je Stojić. Zoran Veselinović iz Golubića Obrovačkog uzgaja dvjestotinjak koza.

- Uzgajam jariće pošto ih ne mogu musti i praviti sir jer živim sam, a ne mogu naći radnike. Sad ih dohranjujem preko dana, dok su preko noći s majkama. Dakle, sve je uobičajeno, samo što su se sad pojavili i vukovi; jedan od njih je mojem komšiji udavio četiri grla - priča Zoran, ističući svoje probleme s propusnicama.

- U svakom slučaju policija me ne bi propustila bez propusnice, a uskoro bih trebao u općinu Gračac u Tiškovac Lički kako bih pripremio ljetni pašnjak gdje bih trebao krenuti s poslom od 1. juna. Valjda ću uspjeti, a što se jarića tiče, njih mogu prodati i kasnije, s tim da je veći trošak njihovog uzgoja, pa iz svega može proisteći minus, a ne zarada – kaže Veselinović.

Stevan Baljak iz Bratiškovaca kod Skradina također uzgaja koze. Ima i vinograde, ali je na ime kozarstva dobio sredstva iz programa mjera ruralnog razvoja. Priprema njive za sjetvu hrane za jariće, a uskoro će zasijati lucerku i kukuruz. Repromaterijal može nabaviti. Ima propusnice, jednu preko OPG-a i drugu jer je zaposlen u jednoj prehrambenoj tvrtki.

Obitelj Veselinović bavi se uzgojem koza na obroncima Velebita, oko Golubića kraj Obrovca. I pred njih su neočekivane okolnosti postavile zapreke. U sklopu OPG-a osnovanog prije osam godina, imaju više od tristo koza - i to vrlo rijetke i zaštićene pasmine, tzv. šarene hrvatske koze.

- Nema više turista koji bi posjećivali manastir i čuveni Kudin most na Krupi, pa svraćali do nas po kozji sir. Sada ga proizvodimo samo za vlastite potrebe. Ovdašnji se ljudi bave isključivo stočarstvom, a s ovim nesretnim virusom stigli su i novi problemi. Janjad, jarad i telad stasavaju za prodaju, a potencijalni kupci su u samoizolaciji i karanteni. Što više da vam pričam - pojadao nam se Miroslav Veselinović.

Epidemija korona virusa ne mijenja značajno aktivnosti Vedrana Rastovca iz Selišta, sela udaljenog oko pet kilometara od Kutine. Zatekli smo ga na traktoru u pripremi za sjetvu kukuruza za stočnu hranu. Površina tog zemljišta je 30 hektara, a ima i 45 muznih krava. Mlijeko mu otkupljuje Dukat. Plaćaju redovno i zadovoljan je cijenom, iako ne bi škodilo da je veća. Selište spada u kutinsko područje, ali je problem što u Kutini nema prodavanice rezervnih dijelova.

Inače sam oko Đurđevdana uvijek imao dobar plasman, a sad će to izostati: nitko od kupaca ne može do mene po svoje prase, a dolazili su iz cijele središnje Hrvatske. Pored toga, cijena svinjetine će najvjerojatnije toliko pasti da će cijeli uzgoj biti uzaludan – kaže Đorđe Martnović iz Krstinje

- Neke stvari trebao bih kupiti u Bjelovaru, jer sam tamo navikao kupovati. Ako mi bude nužno, ipak ću morati vaditi propusnicu, jer izbjegavam narudžbu i slanje poštom zato što bi mi mogli poslati krive dijelove - govori Rastovac. Momčilo Rađenović iz sela Jagma kod Lipika na svom OPG-u proizvodi meso mlijeko, grah i krumpir koji upravo sadi.

- Imam deset krava, sto ovaca i četiri krmače. Mlijeko sam ranije prodavao Dukatu, ali oni nisu našli računa da dolaze pa sam s otkupom prekinuo, tako da njime hranim telad koju prodajem. Moram reći da se plašim za plasman. Do krize sam prodavao sve janjce, prasce i telad jer su ljudi kupovali. Svinjogojstvo je k tome zatrto uvozom, pa su domaći prasci skuplji od janjaca. Neki ih nude i po 40 kuna po kilogramu žive vage - priča Momčilo.

- Još je rano za prognoze, ovo je tek početak. Što će i kako biti, vidjet ćemo na jesen nakon turističke sezone. Ja mogu čekati, jer mogu prodati janjca i kad ima 45 kilograma. Trajni su krumpir i grah koje sadim jer se mogu čuvati. No dosta ljudi u ovom kraju koji imaju plastenike sa sezonskim povrćem sad su u problemu jer ga ne mogu prodati pa će im propasti. Internet prodaja tek je u začetku, ali veseli što Grad Lipik nešto pokušava organizirati - govori Momčilo, ukazujući i na probleme s propusnicama.

- Morao bih do Pakraca, a vađenje propusnica je neka teža papirologija, pa treba da se naviknemo i mi i oni što od nas traže papire - kaže Rađenović te ukazuje na još jedan problem.

- Ovo će, kako je krenulo, biti sušna godina pa će i hrana biti skupa, da ne pričam o problemima s vodom. Moj dio sela nema vodovod, pa se snalazim s bunarima, ali kako lipički ‘Studenac’ ima duboke bunare iz kojih crpi vodu, snižava za metar-dva i nivo vode po našim bunarima - navodi Rađenović.

Velik dio poljoprivrednika Like okrenut je tržištu hotela Jadranske obale koji su mahom zatvoreni. U neko normalno vrijeme, već bi ovuda kružili kupci ličkih janjaca.

Nikola Sunajko iz Udbine prodao je samo jedno janje od početka epidemije.

- Imam 120 janjaca. Nemam ih kome plasirati kada je sve zatvoreno. Bitno mi je riješiti muške janjce, ženske mogu i ostaviti da povećavam stado. Obično, u ovo vrijeme pred Uskrs tražilo se janjaca za obiteljska okupljanja i restorane na Jadranu. Ovo bi bio udarni tjedan. Sada nema nikoga. Nadamo se, ako je stao uvoz mesa, da ćemo barem mi domaći imati prođu. Ako ne, valjda ćemo nešto prodati na svojim područjima - ističe Sunajko. Kaže međutim da ga je iskustvo, kao i ostale poljoprivrednike Like, naučilo na dobru organizaciju, te stoga ne osjećaju preveliku zabrinutost.

Milan Kraguljac iz Plaškog, istu muku muči. No za razliku od Nikole, Milan je manji poljoprivredni proizvođač zbog čega je strah i veći.

- Kupio sam đubar dok je bio jeftiniji. Bojim se kako će izgledati kad dođe vrijeme prskanja kukuruza? Hoće li biti nestašica, a ja sijem dva hektara kukuruza. Mi se na selu ne krećemo mnogo i ne bojimo se bolesti. Ne pričamo puno o toj koroni. Ali brinemo se kako ćemo prodati svoje proizvode. Već osjećamo nedostatak tržišta – ističe Kraguljac i dodaje da je Plaški prometno slijepo crijevo koje je osuđeno isključivo na turističku sezonu.

- Kako vidimo, turizma ove godine neće biti. Drugačije je kada novac kruži. S problemima ćemo se suočiti tek kada se sve to otvori. Nema narod novaca, ne može se ništa prodati. Sirili smo sireve ali više to ne radimo. Imamo 100 komada sira. Sve je vakumirano i sada neka Bog zna hoće li se baciti. Srećom, mi smo skromni poljoprivrednici. Nismo ulazili u kredite i dugove, valjda ćemo preživjeti – nada se Kraguljac.

Manji poljoprivredni proizvođač je i Mladen Kosanović iz Plaškog koji je pored poljoprivrede, radio i u Opatiji u hotelu Milenijum. No, dobio je otkaz.

- Sve ovo zateklo me u Plaškom. Kako mi je mjesto prebivališta u Rijeci, a nisam se tamo vraćao, sada do propusnice ne mogu. Odlučio sam ostati u karanteni na svom imanju i raditi na zemlji. Udarci će biti teški za nas male proizvođače koji se borimo od danas do sutra, možda i pogubni. Imam 1.120 grmova aronije. Proizvode sam prodavao u Rijeci, vidjet ćemo kakva će situacija biti do jeseni. Osim toga, pokušavam prodati žitarice i hranu za stoku po Lici i Gorskom kotaru. Sada je i to stalo. Lakše je velikim poljoprivrednim proizvođačima, oni imaju zalihe - priča Mladen Kosanović.

Slavica Didulica na svom OPG-u Kinjačkoj kraj Sunje, uzgaja janjce za prodaju, no za kupnju sada, u ovo doba pandemije korona virusa, nema nikakvog interesa.

- Tržišta nema, sve stagnira, a kupci su odgodili kupnju i onoga što su namjeravali uzeti za Uskrs. Čujem od ljudi da je tako i u okolnim selima. Do kada će sve ovo potrajati, tek će se vidjeti. Sa ženskom janjadi neće biti problem, ona idu u rasplod, ali s muškom je drugačije: kad izrastu u ovnove, nitko ih ne želi kupiti - kaže Slavica koja uzgaja i krmače, ali trenutačno nema odojaka, pa je bar s te strane mirna.

- Jaja prodajem tu i tamo, uglavnom po selu: suseljani me nazovu telefonom, pa im ih s maskom i držanjem rastojanja odnesem do vrata. Jedino se tako rasterećujem viška proizvoda. Usput izlazim ususret starijim mještanima kojih je ovdje dosta i uglavnom žive u samačkim ili dvočlanim domaćinstvima – kaže naša sugovornica, napominjući da je od Ministarstva poljoprivrede dobila propusnicu koja joj omogućuje da izvan granica općine nabavi hranu, vitamine i drugo potrebno u stočarstvu.

- Odnedavno sam preko projekta Ministarstva počela širiti OPG koji je prijavljen već deset godina, ali nam je služio samo za vlastite potrebe; da smo znali što će se dogoditi, zasigurno ne bismo povećavali proizvodnju. Premda sam u sklopu projekta dosta toga već postigla, primjerice nabavila mehanizaciju, nadam se nekim odgodama plaćanja i mjerama kojima bismo nadoknadili ono što gubimo u ovoj krizi. Sada mi je velik problem i repromaterijal, koji nije moguće nabaviti u manjim sunjskim trgovinama: ondje možemo kupiti samo gnojivo i sjeme. Za ostalo moramo do dvadesetak kilometara udaljenog Siska, odnosno prvog većeg poljoprivrednog centra, a za to nam treba posebna propusnica – objasnila nam je Slavica Didulica.

Dragiša Svrabić iz Radonje Luke, sela koje također pripada sunjskoj općini, radi na OPG-u svoga oca Đure.

- Poljoprivredne radove obavljamo kao i dosad, imamo sjeme dok kukuruz sadimo na svojoj zemlji u matičnoj općini. Budući da održavam neke livade u susjednom Majuru, izdana mi je propusnica. Na obiteljskom gospodarstvu držimo ovce i svinje, a 27 janjaca još nije spremno za prodaju, jer nije markirano. No sada ionako ne znamo što će biti s prodajom, jer smo ih preko nakupaca uglavnom plasirali restoranima u Dalmaciji, a oni su zatvoreni. Nadam se da će se za mjesec dana, kad janjad dovoljno naraste, ovo stanje smiriti, pa će sve u gospodarstvu krenuti nabolje. Dotad ćemo otac, majka i ja uredno obavljati sve poslove na OPG-u, a supruga će i dalje, nadam se, raditi u jednoj sunjskoj trgovini. Većih problema zasad ne vidim, briga za porodicu nam je ionako najvažnija svakodnevna obaveza, a bodri nas i to što u Sunji nema zaraženih korona virusom – kazao nam je mlađi Svrabić.

Nevolje neće zaobići ni kordunske poljoprivrednike i stočare. Tu je i mraz koji je poharao već procvale voćke, no ljude najviše brinu pravila o ograničenom kretanju, što nekima onemogućuje rad na njivama. Karlovački i županijski krizni štabovi Civilne zaštite nastojali su poljoprivrednike pravodobno informirati kako tome doskočiti, pa E-propusnice za OPG-ove izdaje Ministarstvo poljoprivrede, nakon što se popuni i pošalje zahtjev objavljen na internetskim stranicama tog tijela. U zahtjevu obavezno valja navesti razlog napuštanja mjesta boravišta, a E-propusnica koja se potom izdaje vrijedi najdulje 14 dana; nju može zatražiti nositelj OPG-a, za sebe i najviše pola članova obiteljskog gospodarstva. Ako se pak želi E-propusnica za tzv. samoopskrbna domaćinstva, ona koja nisu registrirana kao OPG, izdaje se samo za nositelja i još jednu osobu s istim prebivalištem. Što se sezonskih radnika zaposlenih na OPG-u tiče, za njih zahtjev za E-propusnicama podnosi nositelj obiteljskog gospodarstva i to nadležnim stožerima Civilne zaštite.

Kako sve to izgleda u praksi na području Ogulina, doznali smo od Nevena Vujnovića, gradskog vijećnika i vlasnika tamošnjeg OPG-a.

- Vrijeme je proljetne sjetve, pa je sve više ljudi na poljima. Opskrba sjemenom i sadnicama zasad je dobra, barem u nekoliko ogulinskih poljoprivrednih trgovina. Prodaja trenutačno stagnira, no tako bi ovdje bilo i bez pandemije, jer se naša poljoprivredna proizvodnja temelji uglavnom na krumpiru, kupusu, kukuruzu i ostalim kulturama koje dozrijevaju ujesen. No problema s plasmanom robe imaju naši mljekari i proizvođači sira. Tržnice su zatvorene a prodaja s kućnog praga onemogućena; slično je i s onima što uzgajaju povrće u plastenicima. Nadamo se da ova pošast neće još dugo, pa se pridržavamo propisanih zaštitnih i preventivnih mjera - rekao nam je on.

Početak poljoprivrednih radova na otvorenom obilježili su, kako je to i bez pandemije uobičajeno, brojni požari, pa profesionalni vatrogasci i DVD-i Karlovačke županije imaju pune ruke posla, pogotovu kad zapuše vjetar pa paljenje korova izmakne kontroli.

Petar Linta, predsjednik MO Gornji Sjeničak-Utinja, kaže da je ondje stanovništvo prorijeđeno, pa su socijalni kontakti ionako svedeni na minimum. S kakvim se problemima susreću poljoprivrednici tog dijela Korduna?

- Na zemlji se dosta radi, u tijeku je oranje i priprema za proljetnu sjetvu. S mehanizacijom se još i snalazimo, posuđujemo strojeve jedni drugima, no sa sjemenom je veći problem: neki su već prije nabavili zalihe, no mnogi nisu jer nisu imali novca, a nisu očekivali da će nas zadesiti ova kriza. Nasreću, zaraženih i oboljelih nema, ali ni javnog prijevoza, pa i dalje moramo biti upućeni jedni na druge - rekao nam je Linta.

- Vrijeme je nikakvo, mraz je već uništio dobar dio mog voćnjaka, a nitko ne zna do kada će pandemija trajati i kako će se sve ovo odraziti na voćarstvo i plasman naših proizvoda - kaže vlasnik OPG-a Dragan Bjelivuk iz Krstinje kraj Vojnića. Željko Matijević iz Krnjaka priprema se za proljetne radove.

- U rodnom Gornjem Budačkom imam osam hektara zemlje. Brinem o tom posjedu koliko god mogu, uzgajam svinje i svake godine nastojim urediti još pokoju njivu da imam čime hraniti stoku. Tu je i perad, pa moramo pripremiti hranu za zimu - rekao nam je.

Obitelj Arbutina iz Banskog Vrpolja kraj Dvora bavi se proizvodnjom meda, iako joj to nije porodična tradicija: tajne pčelarskog zanata su upoznali u izbjeglištvu u Vojvodini, odakle su se vratili još 1997.

- Prije rata smo se bavili ‘klasičnom’ poljoprivredom, no u Vojvodini sam susretao pčelare i kroz druženje s njima zaključio da bi to ovdje, u dolini Une, mogao biti dobar posao. I tako, malo po malo, moje je obiteljsko gospodarstvo postalo naširoko poznato po medu i drugim pčelinjim proizvodima, a ja sam osobno već 15 godina predsjednik Pčelarske udruge Petrinja. Globalna pošast koronavirusa nama pčelarima još ne stvara ozbiljnije probleme: oni čije su košnice u mjestu prebivališta ne moraju daleko putovati, a oni čije nisu, dobivaju propusnice. Što se prodaje meda tiče, s propusnicom sam prije par dana odvezao svoje teglice u Vrginmost i Sisak te uspješno obavio posao - opisao nam je Dragoljub Arbutina.

U Krstinji povratnik Đorđe Martinović bavi se u sklopu svog OPG-a voćarstvom i svinjogojstvom. Kaže nam da ove godine njegove kruške, jabuke i breskve, ukupno dvije hiljade stabala, imaju puno veći problem od korone.

- U nekoliko uzastopnih jutara mraz je gotovo posve uništio ovogodišnji urod, pa se ne mogu nadati prihodima. Čini mi se da ću od voća koje ipak dozri moći jedino rakiju ispeći, pa ako je tko kupi, dobro, a ako ne, popit ću je s prijateljima. Nesretna pandemija mi je veće zlo nanijela po pitanju tova i prodaje odojaka: četrdesetak mladih grla izrast će za manje od mjesec dana, a pojma nemam kome ću ih i kako uspjeti prodati. Inače sam oko Đurđevdana uvijek imao dobar plasman, a sad će to izostati: nitko od kupaca ne može do mene po svoje prase, a dolazili su iz cijele središnje Hrvatske. Pored toga, cijena svinjetine će najvjerojatnije toliko pasti da će cijeli uzgoj biti uzaludan. Ne samo da neću ništa zaraditi, nego već pomalo slutim propast iz koje će se biti teško izvući - otkrio nam je Martinović.

Poljoprivreda je tradicionalno među najvažnijim gospodarskim granama Osječko-baranjske županije, a kako se proizvođači nose s otežanim uvjetima rada i života, provjerili smo u Kneževim Vinogradima i Belom Manastiru.

- Trenutačno obavljamo pripreme za sjetvu proljetnih kultura, kukuruza i suncokreta, a zatim započinjemo sa zaštitom pšenice od bolesti i korova. Mehanizacija je naša, repromaterijal nabavljamo od ovdašnjih organizatora poljoprivredne proizvodnje, ponajviše od Belja i osječkog Žita. Svih 140 hektara koje obrađujemo je na području općine pa nam propusnica, koju nam je izdalo Ministarstvo poljoprivrede, zapravo i nije potrebna. Što se tiče prodaje, većinu proizvoda otkupit će spomenuti organizatori proizvodnje, a nešto vjerojatno i Fermopromet - kaže nam OPG-ovac Predrag Petrović iz Kneževih Vinograda. Kaže da je pandemija u određenoj mjeri i poljoprivrednicima poremetila rutinu, jer je nabava repromaterijala i rezervnih dijelova alata i strojeva otežana radi ograničenja kretanja, a i opskrbljenost specijaliziranih prodavaonica je lošija nego inače.

Da i u Belom Manastiru poljoprivrednici ipak rade punom parom, potvrđuje Slobodan Stanković koji u sklopu svog OPG-a obrađuje sto hektara zemlje od čega je polovica u njegovu vlasništvu a polovica u zakupu.

- Zaštitu pšenice smo obavili, uskoro slijedi sjetva. Repromaterijal smo naručili prošle jeseni, pa nam je stigao i prije ovih problema s pandemijom. Doduše, imao sam peh s traktorom koji je stradao u prometnoj nesreći, no čak je 90 posto mehanizacije kojom se služim u mom vlasništvu. Dio zemlje je, istina, u drugoj općini, ali poljoprivrednici ovdje nemaju problema s propusnicama. Što je najvažnije, firme preko kojih nabavljam repromaterijal osiguravaju mi tržište, odnosno plasiraju proizvedeno. No stanje u poljoprivredi generalno nije dobro, pa ako zarada ostane na razini prošlogodišnje, bit ćemo zadovoljni - rekao nam je Stanković.

Nadamo se da će kriza brzo proći

Poljoprivrednici Prigorja i Podravine započeli su pripreme za proljetnu sjetvu kukuruza i drugih kultura, a otvorena je i pčelarska sezona. Na sve se strane tako ore, njive se zasipaju stajskim gnojivom i na njima se zatvara zimska brazda; neki su već završili sa sadnjom krumpira, salate, krastavaca i drugih povrtnica. U vinogradima se startalo s prvim košnjama trave i tretiranjem pesticidima. Problema s mehanizacijom i nabavkom repromaterijala uglavnom nije bilo, a bez poteškoća teče i izdavanje E-propusnica za poljoprivrednike i srodna zanimanja.

- Za sada sve ide po planu u skladu s uobičajenim kalendarom radova. Osobno sam pred koji dan preorao njive koje nisam dospio zimi, sada ću ih pognojiti i nabaviti sjemenski kukuruz, jer bez problema odlazim po sve potrebno u Križevce i okolna mjesta: ne treba mi propusnica, jer je sva moja zemlja na križevačkom području, odnosno u Vojakovačkom Osijeku, a slično je i s komšijama. Iskreno, nas seljake ni ta korona nije izolirala po kućama, jer ionako neprestano radimo na zemlji. Svejedno, nadam se da će kriza što prije proći, odnosno da ćemo se svi vratiti u normalu - kaže nam Stojan Vitanović.

Slična iskustva imaju i poljoprivrednici Rasinje, pa se u tamošnjim naseljima s većinski srpskim stanovništvom sezonski i drugi radovi obavljaju bez zastoja i nestašica. E-propusnice se dobivaju brzo, a za sada funkcionira i tržišni plasman proizvoda.

- Koronavirus svima pravi velike probleme, no mi se nekako držimo. Radimo sve što i dosadašnjih godina: sjetva je pred vratima, polja se obrađuju, kupujemo repromaterijal i zaštitna sredstva. Općina Rasinja izdaje nam propusnice za kretanje izvan mjesta prebivališta, pa ljudi s njima odlaze u kupnju u Koprivnicu i Ludbreg. Također, svoje mlijeko zasad i dalje svakodnevno isporučujem, a čujem da to čine i drugi sa svojim proizvodima - pojašnjava Milan Savić, poljoprivrednik iz Prkosa.

Nakon zimske stanke, prigorski pčelari upravo pripremaju svoje košnice za proljetnu i ljetnu sezonu, u čemu ih ne sprečava ni epidemija. To nam potvrđuje mladi Nenad Usorac iz Glogovca kod Koprivnice. Ima nekoliko desetaka košnica punih zdravih pčela.

- Manji dio košnica već je pripremljen za ovu sezonu, a ostale će to biti u narednim tjednima. Kako živim u blizini imanja na kojem je pčelama ispaša, ne trebaju mi propusnice. No, imam problema s novim košnicama i maticama, jer je uslijed preventivnih mjera i ograničavanja kretanja njihova isporuka i dostava zastala. Dobit ću ih tek u svibnju, što je za ovaj posao prilično kasno. Ni klimatski uvjeti ove godine ne pogoduju pčelarstvu, prebrzo se izmjenjuju topliji i hladniji dani, a i prilično je vjetrovito. Brine me i budući plasman meda, jer ga otkupljivači dosta imaju na zalihama, možda se pojača i uvoz onog iz Kine. Sve u svemu, pred nama je jako neizvjesno razdoblje, no ipak se nadam boljim vremenima. U konačnici, sve ovisi o prirodi, ali i nama samima - kaže Usorac. Pomoć poljoprivrednicima Prigorja i Podravine pružaju i lokalne vlasti, pa su tako pokrenule inicijativu nazvanu ‘Zdravo, Križevci’, odnosno svojevrsnu internetsku tražilicu putem koje je omogućena prodaja i kupnja povrća, voća, mliječnih, mesnih i ostalih proizvoda ovoga kraja, a sličan projekt razvila je i Koprivnica.

Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.