Iz Republike Srpske pozivaju građane Hrvatske koji su još prije rata iselili iz današnjeg prostora Federacije BiH da se uključe u proces sređivanja zemljišnih knjiga, kako ne bi ostali bez svoje imovine. Razlog ovom pozivu je činjenica da smo svjedoci birokratske prakse izvlaštenja iz zemljišnih knjiga vjekovnih vlasnika i posjednika koji više ne žive u Hrvatskoj bez njihovog saznanja.
Također, ljudi koji bivaju izvlašteni nisu pritom upoznati da se njihove zemljišne parcele i čestice u zavičaju nalaze u nekom upravnom ili sudskom postupku, npr. poput ostavinskih porodičnih sporova, zbog kojih bi mogli ostati bez imovine. Bez zemlje bi mogli ostati i zbog uknjiženja države, zbog toga jer im se zemljište u gruntovnicama još uvijek vodi pod općenarodnom imovinom.
Sve se to događa u okviru usklađivanja zemljišnih knjiga. Od 2014. na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine u okviru projekta Svjetske banke provodi se proces usklađivanja podataka nekretnina katastra i zemljišnih knjiga, odnosno tzv. harmonizacija podataka. Od ukupno 1.200 katastarskih općina u Federaciji BiH, do sada je usklađivanje podataka provedeno samo za 201 katastarsku općinu. Prije rata devedesetih, na području Federacije živjelo je 541.000 Srba, danas ih je ostalo samo 55.000, ali i dalje oko 400.000 osoba iz tog BiH entiteta raspolaže pravom na nekretnine u Federaciji, jer su većim dijelom nosioci prava iz 1991. umrli, a iza njih je minimalno ostalo po dvoje nasljednika.
Harmonizacija između katastra i zemljišnih knjiga, provodi se na način da se postupak za određenu katastarsku česticu objavljuje samo u službenom glasniku Federacije ili u jednim dnevnim novinama, najčešće u Dnevnom Avazu. Nema pismenih poziva nosiocima prava na nekretnine pa većina građana uopće nije upoznata da se nad njihovom imovinom ili posjedom provodi bilo kakav upravni ili sudski postupak.
Prisjetimo se, jednaka metoda primjenjuje se u Hrvatskoj u još uvijek nezavršenom postupku formiranja i usklađivanja zemljišnih knjiga. Znamo priče iz Ravnih kotara, Like, Gorskog kotara, Korduna, Banije i Zapadne Slavonije kada su pozivi posjednicima ili vlasnicima nekretnina određenih katastarskih čestica bili ostavljani po oglasnim pločama sudskih hodnika, daleko od očiju stranaka.
Kako bi se stanovništvu koje potječe s prostora Federacije BiH omogućio lakši uvid u vlasničko stanje njihove djedovine, Vlada Republike Srpske formirala je Kancelariju za stručnu pomoć izbjeglim i raseljenim licima iz Federacije BiH čiji ogranci djeluju u Banja Luci, Istočnom Sarajevu, Bijeljini, Zvorniku, Mrkonjić Gradu i Nevesinju. Unutar Kancelarije djeluje i Odbor za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH čiji predsjednik Đorđe Radanović ističe potrebu informiranja javnosti u regionu pa tako i u Hrvatskoj, a pogotovo zainteresiranih sunarodnjaka sa prostora Federacije, o birokratskim postupcima uslijed kojih bi mogli ostati bez djedovine.
- Cilj projekta je da se zemljišne knjige ažuriraju kako bi predstavljale stvarno stanje na terenu. Zemljišnih knjiga uopšte nema na 60 do 70 posto područja Federacije i sad se vrši uspostava novih. Mnoge zemljišne knjige su određenim dijelom uništene ili spaljene tokom rata. U Federaciji BiH sudska vlast kontroliše zemljišne knjige, a općinska katastre. Većinom su ljudi u katastar upisani kao posjednici prema popisu koji potiče iz 1951., na osnovu kasnijih avio-snimaka, ili javnih izlaganja koje su provodile neke općine. Pri uspostavljanju novih zemljišnih knjiga mora se uskladiti stanje sa katastrom, kao i u situaciji kod već postojećih zemljišnih knjiga u kojima su zastarjeli podaci i u kojima se zemljište vodi kao neki oblik društvene imovine. Dio zemljišta vodi se kao imovina opština, odnosno kao vlasnici navode se čak pradjedovi. U takvim situacijama, ako se na javni poziv ne jave stranke koje su posjednici u katastru i ustvari pravi vlasnici, otvara se mogućnost da se uknjiži država - objašnjava Radanović.
Poziva sve sunarodnjake koji su s prostora Federacije BiH uslijed ekonomskih migracija, prije posljednjeg rata, odselili u Hrvatsku, da provjere status svog zemljišta telefonskim pozivom u Kancelariju za stručnu pomoć izbjeglim i raseljenim licima koja djeluje pod okriljem Vlade Republike Srpske.
- Do sada nam se obratilo oko 3.600 stranaka. Usklađivanje zemljišnih knjiga je besplatno i ukoliko se na imovini kao vlasnici vode nečiji preci, nasljednici se uz ostavinsko rješenje mogu besplatno upisati kao vlasnici. Međutim, kada isteknu rokovi za usklađivanje u određenoj katastarskoj opštini, kompletan proces uknjiživanja vlasništva košta barem 500 eura. Isto vrijedi kad su nekretnine svrstane u općenarodnu imovinu, ako do sada nisu postojale zemljišne knjige ili su one bile uništene. Ljudi uglavnom misle da je to gotova stvar ako imaju starije dokumente koji dokazuju njihovo vlasništvo. No uslijed harmonizacije podataka, mogu ostati bez vlasništva - navodi Radanović. Dodaje da su zbog desetljeća nemogućnosti povratka i života na prostorima Federacije već stvorene zakonske pretpostavke da uzurpatori postanu i vlasnici nekretnina.
- Imamo masovne pojave otimanja zemlje na osnovu perfidno sročenog Zakona o stvarnim pravima Federacije BiH i u njemu diskriminatorskog tzv. instituta državine (posjeda) u članku 58. Njime je propisano da ukoliko je umjesto stvarnog vlasnika, zemljište savjesno i neprekidno koristilo drugo lice 10 ili 20 godina, ono stiče pravo na tu nekretninu. Polako se vlasti Federacije rješavaju zemlje u vlasništvu Srba koja mahom, ukoliko se ne pojave posjednici - vlasnici, temeljem poziva u službenom glasniku ili Dnevnom avazu, prelazi na državu ili na uzurpatora - ističe Radanović.
- Primjera radi, katastarska opština Pritoka pored Bihaća, imala je prije rata više od 900 Srba i 30 Bošnjaka. 2016. je objavljen poziv za usklađivanje zemljišnih knjiga u Službenom glasniku i Dnevnom avazu. Da se djelovalo sa dobrom voljom, taj bi poziv bio upućen i preko diplomatsko-konzularnih predstavništava u Beogradu i preko udruženja Bišćana koji žive u Srbiji. Mnoge su stranke u sudskim postupcima jer vlasnička tužba ne zastarijeva. Međutim, u sudskom postupku oštećene stranke mogu jedino podnijeti tužbe nadležnom sudu, upravo onom koji je prethodno donio odluku, odnosno uspostavio i izradio vlasništvo u zemljišnoj knjizi zbog koje podnose tužbu - zaključuje Radanović.
Broj telefona Kancelarije u Banja Luci je 051/ 456-258 dok adresa elektronske pošte glasi: pravnapomoć.banjaluka@rgurs.org. Svi građani se mogu javiti na Viber i WhatsApp brojeve: 00387 65 090 040; 00387 65 239 319; 00387 65 478 781; 000387 65 998 111, a na Facebooku i Instagramu na @kancelarijezapravnupomoc.
