Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, našao se početkom februara na prvom čitanju u Saboru.
Prema navodima Vlade, ovim nacrtom prijedloga zakona provode se mjere iz Akcijskog plana za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja 2020., za čiju je provedbu zadužena Državna geodetska uprava (DGU). Između ostalog, prijedlogom se detaljnije propisuju "radnje u postupku izrade, pregleda i potvrđivanja geodetskih elaborata, uvode se dodatni mehanizmi u postupcima katastarskih izmjera i izlaganja na javni uvid, koji bi uporabom instituta javnosti te objavom javnog poziva trebali osigurati brže stavljanje u uporabu katastarskog operata".
SDSS-ova saborska zastupnica Anja Šimpraga kazala je da je u trenutno važećem zakonu iz 2018. propisano da se stvarni troškovi naplaćuju za obavljanje pojedinih tehničkih radnji po zahtjevu stranaka, a da se iznimno naplaćuju za izdavanje podataka kada stranka ne koristi elektronički način pristupa podacima. Pored toga, ovim prijedlogom zakona se sva javnopravna tijela u potpunosti oslobađaju plaćanja stvarnih troškova za pristup i korištenje podataka potrebnih za obavljanje poslova iz nadležnosti, dok se sva tijela državne uprave i druga državna tijela oslobađaju naplate stvarnih troškova i za tehničke radnje.
- Ovakvim postupanjem, se pored ostvarivanja jednog od ciljeva spomenutog akcijskog plana, ostvaruje i svojevrsna popularizacija sustava e-građani u širem smislu. Svi moramo biti svjesni da je isti taj sustav korak naprijed i da ćemo svi prije ili kasnije biti primorani osposobiti se za njegovu primjenu - kazala je Šimpraga.
Sukladno važećem zakonu, stranke se u postupku katastarske izmjere, primjerice prilikom obilježavanja granica zemljišta i ostalog, pozivaju pisanim putem. Zastupnica je navela da se poziv pismeno dostavlja fizičkim i pravnim osobama koje su upisane u pojedine službene evidencije, i to na adrese dostupne u službenim evidencijama katastarskog operata ili zemljišnim knjigama.
- Pokazalo se kako dostava samo pismenim putem nije učinkovita. Stoga se ovim nacrtom zakona predlaže da se obavijesti i pozivi strankama u ovim navedenim slučajevima objavljuju u javnim glasilima i/ili na oglasnoj ploči DGU-a. Strankama se ujedno dostavlja i pismena informacija o objavljenom pozivu, što će omogućiti da sa sadržajem poziva budu upoznate sve osobe upisane u postojeće evidencije i kojima je dostavu moguće izvršiti, kao i sve druge osobe kod kojih isto nije moguće učiniti, a koje imaju pravi interes sudjelovati u navedenim postupcima - rekla je Šimpraga.
Upitala je potom - u kojem će javnom glasilu biti objavljena pismena dostava? Budući da se samo u pojedinim odredbama spominju Narodne novine, a u drugima i drugo javno glasilo, hoće li biti dovoljno objaviti u bilo kojem javnom glasilu ili točno određenom, pitala je Šimpraga.
- Hoće li za neku česticu u Dalmaciji biti dovoljno poziv objaviti u glasilu koje izlazi na području primjerice Istre? Mislim da bi ovaj dio trebalo bolje precizirati. Drugo, koliko ljudi prate e-oglasne ploče sudova? Jasno mi je da dio krivice za ove netočne podatke u službenim evidencijama snose i sami vlasnici neke nekretnine, ali zbog njihova neznanja o potrebi promjene vlastitih podataka mogu snositi dalekosežne, ali i opasne posljedice jer će im dostava biti onemogućena. Ranije sam spomenula sustav e-građanin koji je svojevrsni 'bum' doživio prilikom popisivanja stanovništva, pa bi možda bilo svrsishodno navesti da se pismene informacije dostavljaju i u korisnički pretinac sustava e-građanin - predložila je Šimpraga.
Također je podsjetila da u pojedinim dijelovima Hrvatske zemljišne knjige i katastri nisu usklađeni, odnosno ne odgovaraju stvarnom stanju stvari. Vlasnici su različiti, pojedini su umrli, površine nisu ujednačene, a opisi nekretnina su zastarjeli. Dobar dio problema, navela je, proizlazi iz vremena bivše države kada je vlasništvo dominantno bilo društveno.
- Pohvalno je da za promjenu podataka o imenu, prezimenu i prebivalištu fizičke osobe, kao i nazivu sjedišta pravne osobe s upisanim OIB-om u zemljišnim knjigama, više nije potrebno dolaziti na sud, podnositi prijedlog za upis i plaćati sudsku pristojbu. Navedena promjena od početka 2020. obavlja se automatski. Međutim, radi se samo o promjenama nakon siječnja 2020., a sve do tada ostaje netaknuto - pojasnila je Šimpraga i dodala da će Klub zastupnika SDSS-a podržati prijedlog ovog zakona.
