U Saboru se raspravljalo o Prijedlogu višegodišnjeg programa katastarskih izmjera građevinskih područja za razdoblje od 2021. do 2030. godine.
Kako je navedeno, osnovni cilj Programa je osnivanje katastarskog operata katastra nekretnina i obnova, odnosno osnivanje zemljišnih knjiga temeljem katastarskih izmjera za nekretnine u građevinskim područjima u Republici Hrvatskoj. Objašnjeno je da je glavna aktivnost iz Programa - obnova katastra i zemljišne knjige za 600.000 hektara zemljišta i nekretnina u građevinskim područjima, područjima oko građevinskih područja te drugim područjima u Republici Hrvatskoj koja su značajna za razvoj gradova i općina, županija i države.
Prema podacima Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, površina građevinskih područja u Republici Hrvatskoj iznosi oko 550.000 hektara što je 9,7 posto od ukupne površine Republike Hrvatske, a na toj površini se prema procjeni, odvija više od 80 posto svih gospodarskih aktivnosti. SDSS-ova zastupnica Anja Šimpraga u raspravi je kazala da u vlasničkom i zemljišno-knjižnom pravu djeluje presumpcija da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje nekretnine. Međutim, onaj koji nije kupovao ili prodavao nekretninu u određenim dijelovima RH, ne zna što su muke, dodala je ona.
- U pojedinim dijelovima Hrvatske, zemljišne knjige ili narodski rečeno, gruntovnica i katastar nisu usklađeni, odnosno površine ne odgovaraju stvarnom stanju stvari. Vlasnici su različiti, pojedini su umrli, površine nisu ujednačene, opisi nekretnina su zastarjeli. Dobar dio problema proizlazi iz vremena bivše države kada je vlasništvo dominantno bilo društveno, kada su promjene na nekretninama evidentirane samo u katastru - objasnila je Šimpraga.
Usklađenost podataka u katastru i zemljišnoj knjizi nije preduvjet za upis u zemljišnu knjigu, naglasila je zastupnica. U slučaju razlikovanja podataka u zemljišnoj knjizi i katastru, primjenjuju se podaci koji su u zemljišnoj knjizi. Pravna nesigurnost ove vrste nije dobra i predstavlja potencijalnu opasnost.
Neuređeno stanje registara sprečava ili usporava pravni promet nekretninama kao i druge transakcije. Time uzrokuje dodatne troškove svim sudionicima tržišta nekretnina te je prepreka pravnoj sigurnosti u prometu nekretninama i gospodarskom razvoju u cjelini. Nedostatak ažurnih evidencija o nekretninama, također, rekla je Šimpraga, predstavlja veliki problem za planiranje, za prostorni razvoj, planiranje i izvedbu velikih infrastrukturnih projekata, kao i za poljoprivredu, zaštitu okoliša, provedbu strateških investicija, ali i projekata financiranih iz fondova EU.
- Iznos koji je potreban da se aktivnosti usklađivanja zemljišnih knjiga izvedu nije mali i za desetogodišnji period radi se o iznosu više od tri milijarde i 25 milijuna kuna, od čega bi većina, skoro dvije milijarde i 900 milijuna kuna trebalo stići iz Europske unije i drugih izvora financiranja, odnosno mimo sredstava Državne geodetske uprave. Međutim, glavno pitanje jeste – imamo li mi kao država te kao jedinice lokalne i područne samouprave dostatne ljudske, ali i tehničke kapacitete za provođenje ovolikog broja zahtjevnih aktivnosti, naročito ako uzmemo u obzir sve ranije spomenute probleme? - upitala je Šimpraga. Dodala je da će Klub zastupnika SDSS-a podržati donošenje predmetnog Prijedloga višegodišnjeg programa katastarskih izmjera građevinskih područja, ali s naglaskom da se kroz godišnje programe u što skorijem roku obuhvate i najsiromašnije jedinice lokalne samouprave. To je preduvjet za njihov razvoj.
- Ažurni i pouzdani katastarski i zemljišno-knjižni podaci doprinose vladavini prava. Osnovna su pretpostavka za kvalitetno i učinkovito funkcioniranje tržišta nekretnina te pokretanje investicija i provedbu kapitalnih, razvojnih i infrastrukturnih projekata. Time se stvaraju preduvjeti za efikasan gospodarski rast i razvoj. Sređivanje zemljišnih evidencija jest investicija, investicija koja ima svoju cijenu, ali i investicija koja će nam donijeti i višestruku dobit - zaključila je Anja Šimpraga.
