O bogatoj kulturi i tradiciji Roma svjedoči i izložba "Nakit – romsko obiteljsko blago" koja je otvorena 28, septembra uvečer u galerijskom prostoru Romskog edukacijsko-kulturnog centra u Zagrebu. Izložbu koja je započela modnom revijom, nastupom učeničkog orkestra "Romske duše" iz Macinca i prikazivanjem tradicionalnog indijskog plesa organizirao je Savez Roma u RH "Kali Sara".
Nakon uvodnih riječi predsjednice Kali Sare Suzane Krčmar u kojima je naglasila ulogu nakita u romskoj tradiciji, govorila je Maja Grubišić, koja je uz Sunčicu Habus i Petru Cvetković pripremila izložbu i njene popratne sadržaje.
- Iako su se Romi iz različitih skupina oduvijek međusobno razlikovali, neke su njihove kulturne značajke zajedničke, a jedna od takvih je odnos prema nakitu. Romi su se emocionalno vezali uz zlatni i srebreni nakit svojih predaka kojem su pripisivali posebnu snagu u zaštiti od zla. Vjerovali su da je nakit koji su naslijedili akumulirao nasljeđe i energiju bivših vlasnika te da na taj način dobiva magična, čarobna svojstva. Tako je nakit predstavljao obiteljsko blago s kojim su putovali, a koje su u trenucima nevolje mogli zamijeniti ili prodati za osnovne potrepštine poput hrane - rekla je Maja Grubišić, ističući da je romska tradicionalna odjeća povezana s vjerom i obilježjima raznih prostora.
Tako su Romkinje iz Makedonije nosile dimije, a iz Rumunjske i Mađarske duge jednobojne ili šarene suknje. Torbica nije bilo, a džepne satove na masivnim lancima nosili su samo muškarci koji su statusno bili na samom vrhu.
- Možemo vidjeti da suvremene majke preklapaju odjeću kako bi nosile djecu na način kao što su to radile njihove majke i bake. I klasična odjeća i suvremena moda inspirirana tradicijom govori o onima koji je stvaraju i onima koji je nose - kazala je Grubišić.
- Izložbi je prethodilo održavanje radionica prethodnih nekoliko mjeseci na kojima je bilo 10 do 15 ljudi - rekla nam je voditeljica tih radionica Petra Cvetković iz saveza Kali Sara, koja se i sama dugi niz godina hobistički bavi izradom nakita.
- Istražujući sam utvrdila da su perle bile prvi romski nakit. Koristili smo i ručno vezivanje čvorova - makrame, što je najstarija tehnika izrade ukrasa, nastojeći replicirati originalni nakit - rekla je Cvetković.
Naglasila je i razlike u pristupanju nakitu među Romima u Hrvatskoj.
- Romi u gradovima su se udaljili od klasičnog romskog nakita i njegove izrade, ali kako smo ustanovili prilikom posjete nekim naseljima, mnoge Romkinje u svojim kućama imaju škrinjice s tradicionalnim nakitom - istaknula je Cvetković.
Jedna od manekenki, Blanka Lozić, nosila je jednu od izvornih nošnji staru više od stotinu godina i sastavljenu od dimija, zlatnine i korzeta, što ne čudi jer je taj raj dugo bio pod turskom vlašću.
Osim manekenki, aplauze su dobili i učenici tamburaškog sastava "Romske duše" iz
škole "Ivan Novak" iz mjesta Macinec te Antonija Čelan Karuza, umjetničkog imena Anuradha, plesačica klasičnog indijskog plesa Odissi.
Otvorenje izložbe omogućili su i Adaleta Stanzl koje je ustupila nošnje, Marija Pavišić, Ivana Dragaš i Boris Kosmač kao koreograf.
