Iako u nekim područjima postoje određeni pomaci, nema značajnog napretka po pitanju stanja ljudskih prava u Hrvatskoj, sukus je izvještaja za prošlu godinu, koji je u utorak predstavila pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.

Tom prilikom istaknula je da je najzabrinutija problemima vezanim uz zdravstvo, javnu upravu, socijalnu skrb i diskriminaciju.

- Ukazujemo na sustavne probleme koji su ili bi uskoro mogli biti vidljivi u svakodnevnom životu građana, i to kroz njihove pritužbe, podatke i informacije prikupljene od širokog kruga građana i institucija - objasnila je Šimonović Einwalter.

Najviše pritužbi primili su u području prava na zdravlje, kod čijeg ostvarivanja postoje brojni izazovi.

- Građani su nam se obraćali zbog neadekvatnog i nepravodobnog liječenja, propusta u informiranju pacijenata, neadekvatne komunikacije, nedostatne razmjene informacija i pristupa različitim vrstama zdravstvenih podataka o pacijentima, kao i zbog nejasnoća u postupanju po pritužbama u sustavu. Smrtnost od raka u Hrvatskoj je među najvišima u EU-u, broj smrtnih slučajeva koji su se mogli izbjeći pravodobnom i učinkovitom zdravstvenom skrbi znatno je iznad stope EU, a sustav palijativne skrbi nerazvijen i nedostupan građanima koji su u iznimno teškoj situaciji - rekla je.

Što se tiče javne uprave, odnosno prava na dobro upravljanje, naglasila je da građani ne znaju koja prava imaju, a loša je i komunikacija s nadležnim tijelima. Javna savjetovanja su često puko zadovoljavanje forme, s obzirom da se usvoji tek oko petine prijedloga i mišljenja. Posebna je priča saniranje posljedica potresa u Zagrebu s okolinom i na Baniji. Nedovoljni su kapaciteti službi koje se time bave, komplicirane su procedure, rokovi su dugi, a kontejneri predviđeni za privremeni smještaj neadekvatni.

Naglasila je i da je stopa rizika od siromaštva porasla na 19,2 posto, a očekuje se da će podaci

biti i nepovoljniji, dok je broj socijalnih naknada smanjen s 39.000 na 28.000. pri čemu se u Hrvatskoj za socijalnu skrb izdvaja 0,4 a u EU 0,7 posto BDP-a. Ukazala je na 530 odustajanja od socijalne naknade, jer korisnici nisu htjeli da im država "sjedne" na kuću.

Podvukla je i problem neažuriranih stranica; više od mjesec dana od početka rada Zavoda, 57 posto mrežnih stranica još su uvijek stranice centara za socijalnu skrb, koji formalno više ne postoje, dok 4 posto stranica uopće nije u funkciji. Samo jedna ima naziv područnog ureda Zavoda, ali građanima nije moguće pristupiti nikakvom sadržaju.

Što se starijih osoba tiče, ukazala je na porast obiteljskog nasilja nad starijim osobama, odnosno na porast sa 314 na 834 žrtve nasilja u obitelji, i to samo prijavljenih slučajeva.

U 2022. je sklopljeno 7.690 ugovora o uzdržavanju. Potrebni su nužni mehanizmi zaštite od zloupotreba, uključivši i ograničenje broja osoba s kojima pojedinac potpisuje ugovore. Liste čekanja za domove su preduge, a smještaj u mnogim neadekvatan.

Osvrnula se i na slobodu izražavanja, spominjući medije i SLAPP tužbe, kao i da je govor mržnje najintenzivniji na internetu, pogotovo na društvenim mrežama. Javna podrška žrtvama izostaje, a u 2023. su se pojavili rasistički napadi na strane radnike koji se susreću s problemima u području rada i zapošljavanja.

Rekla je i da je lani prijava nepravilnosti (zviždača) bilo 32 posto više u odnosu na godinu ranije, pri čemu je više od 60 posto vanjskih prijavljivanja. Nažalost, zviždačima nedostaje socio-psihološka i emotivna podrška.

Što se etničke diskriminacije tiče, građani smatraju da su najdiskriminiraniji Romi (18 posto), a slijede Srbi (tri posto) koji su, kako je na naše pitanje odgovorila Tena Šimonović, diskriminirani u segmentu prava nacionalnih manjina, stambenog zbrinjavanja na potpomognutim područjima i po pitanju govora mržnje. Diskriminirani su i strani radnici, a u nekim segmentima i Albanci i Bošnjaci.

Iako raste broj građana koji smatraju da su Romi diskriminirani, rastu i predrasude i stereotipi o njima. Izvještaj navodi segregaciju romske djece u školama, ali i zabranu ulaska Roma u neke lokale u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, što je u međuvremenu otklonjeno, a naglašava se i potreba da stranci trebaju učiti hrvatski.

Pravobraniteljica se pozabavila i stanjem u zatvorima odakle stiže velik broj pritužbi, prije svega na loše uslove i prenapučenost koja u Osijeku iznosi 205 posto, a tu je i podatak da je pet od šest smrti od predoziranja bilo u zagrebačkom zatvoru.

Pozdravila je i zakonske izmjene po kojima će ustaški pozdravi i obilježja te veličanje fašizma biti kažnjavani od 700 do 4.000 eura, ali je naglasila i pitanje ujednačenosti sudske prakse i jasniji opis prekršaja.

Među pomake uvrstila je mogućnost da mladi ostanu u socijalnom smještaju do 26. godine života (prije do 21.) i više sredstava za udruge koje pružaju besplatnu pravnu pomoć. Objasnila je i zašto je organizirala presicu.

- S obzirom da Hrvatski sabor do sada nije plenarno raspravljao o izvješću za 2021. htjela sam informirati javnost i omogućiti da svi imaju mogućnost znati podatke i raspravljati o njima – istaknula je i izrazila nadu da će o ovogodišnjem izvještaju Sabor ipak raspravljati ove godine.