Pakistanske vlasti posljednjih dana nasilno suzbijaju oporbene prosvjede i masovno uhićuju pripadnike pokreta za promicanje prava etničkih Paštuna. Stotine policajaca suzavcem i pendrecima okomilo se na pristaše Pakistanskog pokreta za pravdu (PTI), stranke zatvorenog bivšeg premijera Imrana Hana, koji su se početkom oktobra okupili na prosvjedima u Islamabadu i Lahoreu. Uhićeni su deseci članova stranke, a stotine su optužene prema pakistanskim zakonima o terorizmu.
Hanove pristaše izašle su na ulice tražeći njegovo oslobađanje, apelirajući na ostatke neovisnog pravosuđa u zemlji. Han je u zatvoru od augusta 2023. zbog više od 100 optužbi za korupciju i terorizam za koje tvrdi da su mu politički podmetnute. Ranije je osuđen na deset godina zatvora zbog odavanja državnih tajni, ali pakistanski sudovi su tu presudu poništili. Ministarstvo unutarnjih poslova iznenada je 6. oktobra objavilo da će vlada zabraniti Pokret za zaštitu Paštuna (PTM), organizaciju koja se dugo i nenasilno zalagala za prava te etničke skupine. Osim u Pakistanu, Paštuni žive i u susjednom Afganistanu, gdje su najveća etnička skupina. PTM je bio vrlo kritičan prema pakistanskom vojnom establišmentu i njegovoj ulozi u zlostavljanjima i nestancima ljudi u područjima Pakistana u kojima dominantno živi paštunsko stanovništvo.
Ministarstvo je u kratkom priopćenju obrazložilo da je PTM proglašen terorističkom organizacijom zbog "određenih aktivnosti koje štete miru i sigurnosti zemlje". Pakistanska komisija za ljudska prava osudila je tu zabranu, naglašavajući da je PTM miroljubiva organizacija. Odluku vlade opisali su kao "netransparentnu i neopravdanu". PTM se nedavno počeo mobilizirati u velikom broju i planirao je trodnevno nacionalno okupljanje ovoga tjedna, kao odgovor na pogoršanje sigurnosne situacije i porast militantnih napada u regiji. Pozvali su na suprotstavljanje zlostavljanjima koja je vojska počinila nad Paštunima, a u tome su ih podržale i PTI i druge oporbene stranke, koje su pristale pridružiti se okupljanju.
Prosvjedi i nezadovoljstvo u Pakistanu rastu i zbog recentnog dogovora pakistanske vlade s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), koji "pomaže" zemlji sa zajmom od sedam milijardi dolara. Razdoblje oštre inflacije, iscrpljenih deviznih rezervi i drugih gospodarskih šokova gurnulo je Pakistan na rub bankrota. Nakon dila s MMF-om, cijene električne energije trostruko su povećane u nekim dijelovima zemlje, a cijena mlijeka u Karačiju premašila je cijenu tog artikla u Parizu. Mnogi Pakistanci sada troše više od polovice svojih prihoda samo na hranu.
Vlada je najavila da planira povećati ukupne porezne prihode za oko 40 posto tijekom fiskalne godine 2024/2025., a prema novim proračunskim planovima osim općeg povećanja poreza od 40 posto, pakistanski dužnosnici planiraju povećati i poreze na dohodak od poljoprivrede i unutar maloprodajnog sektora. U Pakistanu dominira neformalno zapošljavanje te je samo oko pet od preko 240 milijuna stanovnika ove zemlje zasad podlijegalo porezu na dohodak, pa je opće nezadovoljstvo građana tom odlukom vlade posve razumljivo. Premijer Šebaz Šarif, čija je koalicijska vlada na vlasti tek sedam mjeseci, poziva građane na strpljenje i obećava da će doći stabilnija vremena. Međutim, u zemlji koja godinama tetura iz jedne krize u drugu, kroz političke nemire i represiju manjina, ekonomske ponore i porast siromaštva, smrtonosne poplave i ekološke katastrofe, čini da su rezerve strpljenja među mnogim građanima iscrpljene.
