Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u Zagrebu je organizirao konferenciju na kojoj su se okupile predstavnice i predstavnici Vlade, Sabora, pravosudnih tijela i udruga civilnog društva.
- Ovo je dan kojim obilježavamo usvajanje najsnažnijeg instrumenta zaštite ljudskih prava u povijesti čovječanstva, UN-ove Opće deklaracije koja ove godine navršava veliku 75. godišnjicu. Danas sve češće zaboravljamo da je Deklaracija nastala na temelju znanja stečenog krvavim i bolnim iskustvom da nepoštivanje i zanemarivanje ljudskih prava rezultira barbarskim postupcima koji vrijeđaju savjest čovječanstva, kao i da je nastala s težnjom izgradnje svijeta u kojem se takva barbarstva neće iznova ponavljati – rekao je u pozdravnom govoru Alen Tahiri, ravnatelj Ureda za ljudska prava.
- Svijet u kojem budućim pokoljenjima nismo u mogućnosti ostaviti zalog čovječanstva koji nam je svima ponudila i kroz vladavinu prava oživotvorila Opća deklaracija nije svijet kojemu bi se kao razumna bića mogli radovati. Baš danas, kada smo više nego ikad svjesni kršenja ljudskih prava, važno je podsjetiti da su ona univerzalna u svom sadržaju. Ona su neotuđiva i nerazdvojiva, ne mogu se darovati, oduzeti niti poništiti – poručio je Tahiri.
Ocijenio je kako je Hrvatska u tom području znatno napredovala, posebice u posljednjih desetak godina. Intenzivno se radi na svim izazovima, no nažalost postoje zapreke s kojima se suočavamo u polju suzbijanja trgovine ljudima te zločina i govora mržnje, dodao je Tahiri.
Video-porukom okupljenima se obratila i potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga. Kako je rekla, donošenje Deklaracije predstavljalo je snažnu poruku slobodnog svijeta "da su užasi, svirepi napadi na čovječnost i ljudsko dostojanstvo tijekom Drugog svjetskog rata civilizacijski svima nama neprihvatljivi".
- Danas se podsjećamo koliko taj mehanizam može biti krhak kada se suoči s neposrednim izazovima po opstojnost čak i osnovnog ljudskog prava, prava na život. Politička realnost nas prečesto podsjeća da je univerzalnost ljudskih prava utoliko stvarna koliko je snažna i odlučna volja države da ta prava prizna i pruži snagu svojih institucija u njihovoj zaštiti – poručila je Šimpraga.
Predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Milorad Pupovac rekao je da smo na području zaštite prava u proteklih 75 godina prošli nekoliko faza: one koja je podrazumijevala njihovo razumijevanje kao seta vrijednosti i univerzalnog važenja ideje mira među ljudima, narodima i državama, kao i naredne koja posredstvom moći ideologiju ljudskih prava globalno potencira kao svjetski poredak.
- Pretvaranje politike ljudskih prava, odnosno seta vrijednosti u ideologiju razriješilo je važenje tih pravila od njihove emancipatorske ideje i istovremeno se u nizu slučajeva pretvorilo u politiku podčinjavanja i nejednakosti – istaknuo je Pupovac i dodao da se ovoga trenutka u svijetu vode 32 rata i da nam sve veću prijetnju predstavljaju razorne posljedice klimatskih promjena.
- Klimatske promjene na različite načine ugrožavaju ljudska prava, pravo da se živi u vlastitom zavičaju i da se ostvare elementarne pretpostavke opstanka. Tome treba dodati i drugi element koji se često čuje od početka ruske invazije na Ukrajinu, a radi se o prijetnji nuklearnim oružjem. Sve to predstavlja ozbiljnu smetnju vrijednostima koje danas obilježavamo – dodao je saborski zastupnik SDSS-a.
Podsjetio je na svojevrsne manipulacije i svojevoljna tumačenja ljudskih prava za vrijeme pandemije koronavirusa, kada su javnozdravstvene mjere proglašavane fašizmom. Riječ je, kazao je, o opasnoj zamjeni teza u orvellijanskom stilu.
- Danas se i enorman porast migracija proglašava terorističkom namjerom bez ikakve svijesti da je to posljedica intervencionizma, ratova, rastuće ekonomske nejednakosti i klimatskih promjena. Uostalom, migracije su nešto što i nas zahvaća, ne iz istih razloga kao ljude iz Azije i Afrike, već zbog nedovoljne sigurnosti. Podizanje hajke prema ljudima koji su drugačiji opasnost je za svaku zemlju i demokraciju – istaknuo je Pupovac.
Poručio je i da se načela upisana u UN-ovu Deklaraciju danas ne mogu osigurati bez borbe za obnovu njezinih važenja i dopisivanje novih pravila koja će "nadjačati moć pojedinih zemalja, naročito pravila sile unutar njih i među njima".
- Za male zemlje kao što je naša to je od iznimne važnosti – rekao je Pupovac.
Potpredsjednik Sabora Furio Radin kazao je da je Hrvatska u proteklih 30 godina u pogledu zaštite ljudskih prava napravila korake naprijed, no više na normativnoj negoli praktičnoj razini.
- Nadam se da ćemo zajedničkim snagama, u duhu zajedništva, a ne radikalnog suverenizma, moći na ispravan način odgovoriti na brojne izazove s kojima se suočavamo. To je ono što su od nas tražile prethodne generacije i naša dužnost je to prenijeti prema budućim naraštajima. U tom pogledu izbora nema, jer poštovanje ljudskih prava u svijetu, obilježenom novim izazovima i opasnostima u režiji moćnika koji su ih spremni iskorištavati za svoje interese te razvojem umjetne inteligencije za koju je još neizvjesno hoćemo li je uspjeti kontrolirati do kraja, mora ostati imperativ – zaključio je Radin.
